ALTERNATIVNA PROŠLOST

Kako bi svijet izgledao da su nacisti pobijedili?

28.02.2017 u 16:06

Bionic
Reading

Novi BBC-jev projekt na Pickboxu pod nazivom 'SS-GB' smješten je u 1941., ali u Veliku Britaniju koju je osvojila Njemačka. Radi se o TV seriji koja nas tjera na razmišljanje kako bi svijet izgledao da je ishod Drugog svjetskog rata bio drugačiji!

Novi BBC-jev projekt na Pickboxu pod nazivom 'SS-GB' smješten je u 1941., ali u Veliku Britaniju koju je osvojila Njemačka. Radi se o TV seriji koja nas tjera na razmišljanje kako bi svijet izgledao da je ishod Drugog svjetskog rata bio drugačiji!

Alternativna je prošlost, radnja se odvija 1941., a nacistička Njemačka upravo je osvojila Veliku Britaniju. Nova BBC-jeva špijunska drama 'SS-GB', temeljena na istoimenom romanu Lena Deightona iz 1978., gledatelje tjera na razmišljanje kako bi izgledao svijet da su kralja zarobili nacisti, kraljica i princeza pobjegle u Australiju, a da su britanski radnici postali radna snaga njemačkih tvorničkih postrojenja. Osim toga, priča pomalo kontroverzno istražuje psihologiju ljudi koji su se aklimatizirali na svakodnevnu prisutnost i kontrolu SS-a.  'SS-GB' ima zanimljive sličnosti s BBC-jevom uspješnicom 'Noćni menadžer' (The Night Manager). Osim što je temeljena na istoimenom romanu, njezin sadržaj sažet je u pet epizoda; pristup koji se pokazao uspješnim. Serija je osigurala atraktivnu glumačku postavu: glavni lik Douglasa Archera tumači Sam Riley (Control, Maleficent, On the Road), a Kate Bosworth glumi američku novinarku u koju se Archer zaljubi.

U središtu radnje serije je londonski detektiv Douglas Archer (Sam Riley) koji se nalazi između dvije vatre – s jedne strane mora biti podložan novim šefovima koji pripadaju SS-u, a s druge se strane nalazi britanski otpor koji nastoji svrgnuti nove strukture. Odlučan u tome da slijedi zakon i zaštiti one koje voli, Archer, istražujući ubojstvo, nailazi na opasne spletke s globalnim implikacijama – bez pretjerivanja. Povijesne fikcije znaju biti veoma zanimljive onima koji vole povijesne drame i fikciju i svima onima koji vole razmišljati o tome što bi se dogodilo da su u određenom trenutku reagirali drukčije. Već u prvoj sceni serije 'SS-GB' jasno je da je riječ o svijetu koji je istodobno poznat, ali i stran. Buckinghamska palača izgleda kao i uvijek, s jednom razlikom – sada je na njoj svastika! Što bi se dogodila da su nacisti doista uspjeli zauzeti Veliku Britaniju, kako bi svijet danas izgledao, biste li se uopće rodili s obzirom na ove promjene prije vašeg vremena? Sve su ovo pitanja koja vas progone dok gledate 'SS-GB'.

Scenarij su napisali Neal Purvis i Robert Wade koji su zajedničkim snagama napisali scenarije za pet filmova o Jamesu Bondu, uključujući 'Skyfall'. Deighton, autor romana 'SS-GB', koji danas ima 87 godina, pročitao je scenarij prije nego što je produkcija počela te se složio kako je 'SS-GB' na dobrom putu da ekranizira njegove misli. Iako se radnja odvija u prošlosti, producenti Morris i Woodward Gentle naglašavaju kako nisu mogli predvidjeti koliko je tema zapravo vezana uz današnjicu. 'U ovom vremenu sebične, populističke postistine 'SS-GB' pita neka važna pitanja. Vidimo ustrašene i ranjive ljude, napadnute ljude koji se muče s tim da oni koje vole i oni za koje misle da ih poznaju, ne rade ono što oni smatraju ispravnim. Ljude pokreće samo interes', rekao je Woodward Gentle.

Za Morrisa privlačnost teme leži u Deightonovj knjizi, no također u moralnim pitanjima koja proizlaze iz okupirane Britanije. 'Svi mi volimo misliti kako bismo pružili otpor, no povijest nas uči kako se to ne odnosi baš na većinu. Kada pogledate glavni lik Archera i nezavidan položaj u kojem se on nalazi, nužno se pitate što biste vi učinili na njegovu mjestu, što bismo svi mi učinili na njegovu mjestu? Bismo li svi bili u otporu, ili bismo bili pragmatični? Sve je to dio genijalnosti', objašnjava on. BBC je u tajnosti držao cijeli projekt i kontrolirao informacije koje su dolazile do javnosti, a razlog možda leži u činjenici da ova serija donosi mnoge kontroverze, pobuđuje temu nacionalizma u Europi, ali i postavlja pitanja koja se nalaze duboko unutar nas samih.