Njezine raskošne haljine, neobični šeširi i osebujan smisao za modu često su privlačili jednaku pažnju kao i njezine službene dužnosti.

No iza kraljevskih protokola i državničkih obaveza skrivala se sasvim drukčija strana njezina života. Margrethe je naime strastvena umjetnica koja je ilustrirala Tolkienova 'Gospodara prstenova', osmišljavala kazališne kostime i radila na scenografijama za balet i film.

Kada je u siječnju 2024. abdicirala nakon 52 godine na danskom prijestolju i prepustila krunu sinu Frederiku X., završilo je jedno od najdužih razdoblja vladavine u suvremenoj europskoj povijesti. No njezina umjetnička karijera, koju je desetljećima razvijala usporedno s kraljevskim dužnostima, nije završila odlaskom s prijestolja.

Kraljica koja je ilustrirala 'Gospodara prstenova'

Jedna od najzanimljivijih priča iz njezina života povezana je s J. R. R. Tolkienom i njegovim slavnim fantastičnim svijetom.

Margrethe je još kao mlada princeza bila velika ljubiteljica 'Gospodara prstenova' te ju je toliko nadahnuo da je počela crtati prizore i likove iz romana, stvarajući svoju vizualnu interpretaciju Međuzemlja.

Svoje je crteže poslala Tolkienu, a prema zapisima o njezinu umjetničkom radu, slavni pisac bio je impresioniran njezinim ilustracijama.

Nakon njegove smrti dio crteža korišten je u danskom izdanju 'Gospodara prstenova' iz 1977. godine. No na knjizi nije pisalo da ih je izradila kraljica.

Objavljeni su pod pseudonimom Ingahild Grathmer, kojim se Margrethe koristila kako bi njezin umjetnički rad bio odvojen od kraljevskog položaja.

Zanimljivo je to da njezine ilustracije nisu bile raskošne i šarene, kakve bismo možda očekivali od kraljice poznate po ljubavi prema bojama. Naprotiv, riječ je o crno-bijelim crtežima, prepoznatljivima po jednostavnim linijama i atmosferi koja odlično odgovara Tolkienovu svijetu.

Od kraljevske palače do kazališne pozornice

Njezina ljubav prema umjetnosti nije se zaustavila na ilustracijama.

Godinama je surađivala s danskim kazalištima, osobito s baletnom scenom, za koju je izrađivala kostime i scenografiju.

Među njezinim najpoznatijim radovima nalaze se projekti za balete 'Orašar' i 'Snježna kraljica', u kojima je sudjelovala oblikujući njihov vizualni svijet.

Za nju kostimografija nikada nije bila samo pitanje lijepih haljina. Svaki je kostim morao odgovarati liku, priči i atmosferi, a posebno je uživala u mogućnosti da tkaninama, bojama i oblicima stvori nešto potpuno novo.

Margrethe je bila poznata i po tome što se nije zadovoljavala samo davanjem ideja, već je aktivno sudjelovala u kreativnom procesu, izrađivala skice i surađivala s umjetničkim timovima.

Jedan od njezinih zanimljivijih projekata bio je danski film 'Ehrengard: The Art of Seduction', 2023. godine objavljen na Netflixu.

Riječ je o ekranizaciji priče danske književnice Karen Blixen, a Margrethe je za film osmislila scenografiju i kostime.

Projekt je bio osobito zanimljiv jer je kraljica, tada još uvijek na prijestolju, sudjelovala u stvaranju filmske produkcije namijenjene međunarodnoj publici.

Redatelj Bille August surađivao je s njom na oblikovanju vizualnog identiteta tog filma, a njezini su kostimi i scenografija postali jedan od njegovih prepoznatljivih elemenata. Za kraljicu koja je desetljećima bila povezana s umjetnošću bio je to prirodan nastavak kreativnog rada, ali za mnoge gledatelje bilo je to veliko iznenađenje.

Njezin modni stil nikada nije bio dosadan

No Margrethe je i garderobu doživljavala kao prostor za izražavanje kreativnosti.

Dok su se mnoge europske kraljice i princeze držale odmjerenih krojeva i neutralnih nijansi, danska vladarica nije se bojala intenzivnih boja, raskošnih uzoraka i neobičnih silueta.

Tijekom godina nosila je velike cvjetne motive, upečatljive šešire, haljine snažnih boja i svečane kreacije koje su nerijetko izgledale poput umjetničkih djela. Osobito je voljela jarke nijanse, među kojima su bile crvena, ljubičasta, zelena i plava.

Njezin stil nije uvijek slijedio aktualne modne trendove, ali upravo ga je to činilo posebnim.

Naime nikada nije pokušavala izgledati poput drugih kraljevskih dama, već je razvila svoju estetiku, u kojoj su se prepletali kraljevska tradicija, umjetnički senzibilitet i sklonost eksperimentiranju.

Margrethe je 14. siječnja 2024. predala prijestolje sinu Frederiku, točno 52 godine nakon što je postala kraljica.

Odluka o abdikaciji iznenadila je mnoge Dance jer se dotad očekivalo da će vladati do kraja života, poput svoje britanske suvremenice Elizabete II. No odlazak s prijestolja omogućio joj je više vremena za osobne interese, uključujući umjetnost.

Iako više nije vladajuća kraljica, zadržala je naslov i nastavila sudjelovati u pojedinim javnim i kulturnim događanjima, a njezina umjetnička ostavština pokazuje da se iza jedne od najpoznatijih europskih kruna krije mnogo više od protokola i državničkih obaveza.

Jer Margrethe nije bila samo kraljica koja je voljela umjetnost. Bila je umjetnica koja je istodobno bila kraljica.

Inače, prema službenim podacima danskog dvora, za rad na kostimima u filmu 'Ehrengard: The Art of Seduction' 3. veljače 2024. godine dobila je dansku filmsku nagradu Robert za najbolju kostimografiju, a za taj je film izradila i približno 70 radova u tehnici dekupaž, korištenih u scenografiji.

Također, što je vrlo zanimljivo: danski dvor je izvijestio da su nakon Tolkienove smrti 1973. godine u džepu njegova kaputa pronađena dva Margretheina crteža, a među ostalim sačuvanim radovima bili su i oni s piščevim pohvalnim bilješkama.