Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link