blog pedaliranje

[VIDEO/FOTO] Dubrovačkim primorjem prošli smo preko 50 kilometara, a fantastičan posjet završili - kamenicama

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Dražen Breitenfeld

Posjet Slanome i Dubrovačkom primorju bio je potpuno novo iskustvo i otkriće te primjer spoja egzotičnog i romantičnog, kao i avanturističkog putovanja na biciklu. Selo Majkovi, za koje su mnogi čuli prvi put kada je Vlada RH zaštitila njihove riječne kornjače, poznato je i po medu te tradicionalnom načinu i stilu života koji svi vole vidjeti. Tako i cikloturisti, kojima su Majkovi nastavak tematske biciklističke staze 'Stećci Dubrovačkog primorja', a počinje u uvali Bistrina i ide po zaleđu primorja do Slanog, jer se tako zaobilazi kretanje Jadranskom magistralom. Preko Majkova se dalje logično nastavlja prema Trstenom, Orašcu i Dubrovniku, uz spektakularne prizore koji se pružaju od Pelješca i Mljeta do Elafita prema jugu i Otrantu. Vidikovac Gajina, odmorište i 'bike self service', jedan je od najljepših na Jadranu

Nigdje nisam vidio taj spoj bijelog kamena, modrog mora i zelenog raslinja te toliko kontrasta kao u Slanome i na čitavom području Dubrovačkog primorja. Slano je nekada bilo omiljeno ladanjsko mjesto dubrovačkih vlastelina, a danas je turističko mjesto koje pruža puno više od odmora te uz svoje bogato naslijeđe u zaleđu čini jedinstvenu ponudu koja se danas traži. Puno je starih zdanja, fascinantnih krajolika s prekrasnim vizurama mora, puno priča i doživljaja koji daju emociju. Naravno, tu je i gastro ponuda te mnoštvo tradicionalnih domaćih proizvoda poput meda, maslina, vinove loze, rogača, smokve i samoniklog bilja - ružmarina, vrijesa i česvina - koje svi žele vidjeti, okusiti ili ponijeti sa sobom. Uz mnogo cestica i dobrih prometnica po brdima, tu je uvala u Slanome duga 5,5 kilometara, koja se cijela može proći biciklom, kao i kompletno zaleđe. A to cikloturisti te oni koji vole kretanje i upoznati kraj u kojem su na odmoru na potpuno drugačiji način - jednostavno obožavaju.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Dražen Breitenfeld

U Slano svi vole doći, pa i biciklisti na proputovanju, poput Švicaraca Luke i Pietra koje smo sreli - kažu da su već prije isplanirali prenoćiti ovdje i da je to bio odličan izbor. Kada su mi rekli da idu preko Majkova, odmah smo se dogovorili da ćemo zajedno, ja do vidikovca Gajina, a oni dalje prema Dubrovniku. Prije toga obišli smo Knežev dvor i Zavičajni muzej, koji je i osmišljen tako da posjetitelji i turisti kroz priče i postav doznaju sve kulturne i tradicijske vrijednosti primorja. Knežev dvor datira iz gotičkog i renesansnog doba, a izgrađen je 1447. godine. Iz Slanog vodi pitoreskna cesta prema Majkovima, puna mirisa, serpentina i nevjerojatnih pogleda. Zapravo je milina voziti iako se stalno lagano uspinjete i cesta lagano zalazi u brdski krajolik. Prvo što ćete ovdje vidjeti je mala krška lokva s riječnim kornjačama kako proviruju iz vode. Vlada Republike Hrvatske baš njih je ove godine posebnom uredbom zaštitila i proglasila ovo područje rezervatom Lokve u Majkovima.

  • +2

Slano i Majkovi

Izvor: Ostale fotografije / Autor: Dražen Breitenfeld

Sljedeće što će vas razveseliti je obilje voća kojim će vas svatko ponuditi u Majkovima. Možete i ponijeti, viče mi iz vrta Ante, a ovdje ima i konobu koju možete posjetiti i 'nešto izist', kako kažu. Pokraj konobe Mlinica odmah je Kuća meda, gdje nas čeka Ružica Tepšić, Zagrepčanka iz Majkova koja upoznaje turiste s proizvodnjom meda. Kroz povijest uvijek su bili centar za pčele, imaju i Pčelarsko društvo, a u audiovizualnom prikazu, uz degustaciju pčelinjih proizvoda i razgledavanje malog muzeja pčelarstva, možete vidjeti apisarij i naučiti nešto o pčelama medaricama i košnicama.

Sljedeće bike odredište je vidikovac Gajina, odlično mjesto za odmor i opuštanje. Vole ga svi, a posebno biciklisti. Ovuda se ne prolazi samo tako, isplanirajte duži boravak jer samo za fotografiranje trebat će vam dosta vremena. S nadmorske visine od 420 metara vidjet ćete ono o čemu sanjate kada želite putovati i doživjeti nešto nezaboravno. Pozdravljam pratnju, bicikliste koji nastavljaju za Trsteno, a ja se okrećem istoku i krećem na bike stazu 'Stećci Dubrovačkog primorja'. Kameni nadgrobni spomenici nijemi su svjedoci još iz srednjeg vijeka. Ta mistična zdanja obilazite vozeći se biciklom i ujedno upoznajete ovaj kraj koji seže od mora sve do BiH. Prvo je Novakovo greblje u Ćepikućama, a obavezno obiđite i crkvu sv. Martina, u kojoj se nekoć nalazila najveća nekropola sa stećcima.

  • +2

Dubrovačko primorje

Izvor: Ostale fotografije / Autor: Dražen Breitenfeld

Uz vjetroelektrane vozi se prema idućim odredištima, naseljima Visočani i Smokovljani. Iako su planine oko vas vrlo velike, a more izgleda kao nešto malo plavo u daljini, niste se jako udaljili, samo je kraj surov i ostavlja dojam nepreglednog prostranstva. Ako su ovdje ljudi mogli nekada živjeti i biti bez auta, možete i vi proći bajkom. Josip Prlender svoju ideju seoskog domaćinstva za turističke svrhe pretvorio je u djelo, pa od ove godine radi kao istoimeni OPG. Teletina ispod peke i pošip još su mi u ustima. U susjednim Smokovljanima posjetio sam i seoski turizam obitelji Katičić, koja je u kamenom zdanju otvorila konobu što oslikava nekadašnji život, ali trud i ruku djelo ovdašnjih ljudi. Odmor i opuštanje uz degustaciju domaćih rakija... Baš mi je jedna dobro došla, i to ona od višnje. Ono što ovo mjesto čini posebnim je cijela obitelj koja živi sa svojim gostima, narodna nošnja koju obuku kada vas poslužuju te prostor s domaćim životinjama koji se može obići.

Iako sam uletio u još toplo vrijeme, što ovdje nije teško, ipak smo na samom jugu zemlje, dobro se nosim s kilometrima i povremenim usponima. No sada kao da sam u nekoj zaravni i ako tako bude i dalje, bit će super. A potom ionako slijedi silazak na more, do uvale Bistrina. Prije toga navraćam u Ošlje, gdje se na padini brda nalaze ostaci kružne crkve, kojih je malo u svijetu. Preko sela Stupa silazim i sve sam bliži uvali Bistrina, uz koju je bilo sjajno voziti se. Duga je oko tri kilometra, a inače je ovo mjesto i kolijevka uzgoja kamenica, o čemu svjedoče ljušture pronađene u rimskim iskopinama. Važnost i vrijednost kamenica uočila je i Dubrovačka Republika kada je unajmila zaljev od bana Kotromanića. Tlo je pjeskovito, a brojne vrulje samo daju hranu školjkama. Tako sam i ja završio cikloturistički posjet Dubrovačkom primorju kamenicama, gastro draguljem uvale Bistrina i uopće ovog područja. Dovoljno sam se umorio prešavši pedesetak kilometara, a kamenice su bile baš onakav lagani specijalitet koji mi je na kraju rute i trebao.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!