Prema istraživanju, koje je provela međunarodna skupina stručnjaka iz 12 europskih država i koja je analizirala količinu oborina, vlažnost tla te potencijalnu evapotranspiraciju (pokazatelj sposobnosti atmosfere da isparava vlagu) europsko tlo danas se isušuje mnogo ranije nego prije nekoliko desetljeća. Znanstvenici upozoravaju da se proces intenzivnog isušivanja događa već tijekom proljeća, prije nego što ljeto uopće počne.

Jedan od autora istraživanja, Dominik Schumacher, s Instituta za atmosferske i klimatske znanosti na ETH Zürichu ističe da rast temperatura povećava sposobnost atmosfere da izvlači vlagu iz tla, rijeka, jezera i akumulacija. Kako se zrak zagrijava, njegova 'žeđ' za vlagom postaje sve veća, zbog čega se tlo znatno brže isušuje čak i kada količina oborina nije neuobičajeno mala.

Upravo zato, navode autori studije, količina kiše koja u prošlosti ne bi uzrokovala sušu danas može dovesti do ozbiljnih problema za poljoprivredu i vodne resurse.

Suša je danas višestruko vjerojatnija

Rezultati istraživanja pokazuju da su u zapadnoj Europi poljoprivredne suše danas oko pet puta vjerojatnije nego prije industrijalizacije, a u istočnoj Europi, gdje sušni uvjeti mogu trajati i šest mjeseci, rizik od suše povećan je čak 11 puta.

Znanstvenici zaključuju da klimatske promjene ne samo da povećavaju vjerojatnost suša nego ih čine i znatno intenzivnijima. Koautorica studije, Mariam Zachariah, s Imperial Collegea u Londonu, upozorava da su sadašnji ekstremni uvjeti zabilježeni pri globalnom zagrijavanju od oko 1,4 Celzijeva stupnja.

Ako globalna temperatura poraste na približno 2,8 stupnjeva, kako pokazuju sadašnje projekcije, vjerojatnost ekstremno suhih razdoblja mogla bi se dodatno udvostručiti.

Prema znanstvenicima, bez brzog smanjenja emisija stakleničkih plinova Europa će se sve češće suočavati s dugotrajnim vrućinama i sušama koje će postati uobičajena pojava.

Posljedice već osjećaju poljoprivreda i građani

Istraživači upozoravaju da su posljedice već vidljive diljem kontinenta. Suša ozbiljno pogađa poljoprivredu, smanjuje prinose i povećava rizik od rasta cijena hrane.

Kao primjer navode najslabiju berbu kukuruza u Francuskoj u posljednjih 50 godina, dok su brojne europske države već uvele ograničenja ili privremene zabrane korištenja pitke vode za aktivnosti koje nisu nužne.

Takve mjere dodatno povećavaju financijski pritisak na građane, posebno na kućanstva s nižim prihodima, koja su najosjetljivija na rast cijena hrane i komunalnih usluga.

Zaključak istraživanja je jasan - klimatske promjene već danas značajno povećavaju rizik od suša u Europi, a bez odlučnih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova ekstremna sušna razdoblja postajat će sve češća i intenzivnija.