Toliko se ovih dana govori o tzv. krizi muškosti da je bilo samo pitanje vremena kada će netko – u ovom slučaju proslavljeni Morgan Spurlock – snimiti dokumentarac koji će se pozabaviti novim trendovima u razvoju jačeg i ružnijeg spola pokušavajući makar i kroz humor shvatiti uzroke i posljedice redefiniranja muškarca u 21. stoljeću.

Svega od metroseksualnosti, koja se prije desetak godina pojavila kao termin pogodan za medijsku manipulaciju i eksploataciju pa sve do suvremenih retro-testosteronskih trendova. Oni hipsterski-ironično eksploatiraju stare postulate muškosti zadržavajući ambalažu imidža, ali se držeći podalje istinskog koncepta alfe, danas karikature sinonima za niži stupanj evolucijskog razvoja, koja se češka po mošnjama dok drugom rukom steže Ožujsko.

Nevjerojatno je koliko je Spurlock u zadnje vrijeme aktivan – od 2011. pa do danas, ova superzvijezda američkog dokumentarnog filma režirala je i producirala čak sedam dugometražnih naslova i jednu dokumentarnu web-seriju, a nedavno je završila snimanje potencijalnog blockbustera, priče o boy bendu One Direction. 'Muškost' ('Mansome', daleko bolji i smisleniji izvorni naslov) zgurao je upravo u tu hrpu, uz veliku pomoć producenata Willa Arnetta i Jasona Batemana, a za potrebe ovog filma čak je odstranio vlastite brkove ne bi li izvidio koliko će se promijeniti običnom manipulacijom facijalnih dlaka.

Depilacije, masaže, operacije, kremice i frizure nisu više samo materijal za Cosmo, već i opsesija frajera čija se literatura proširila s čitanja listića sportskih kladionica na listanje menija wellness-centara, samo je šteta što nakon briljantnog početka (koji se više zafrkavao, nego ozbiljno analizirao ovaj trend), cjelina dosta pada i prilično se gubi u svojoj drugoj polovini. No Zach Galifianakis, kao jedan od brojnih slavnih sugovornika (Judd Apatow, Adam Carolla, Paul Rudd...) dosljedan je vicomat koji svojim kratkim verbalnim besmislicama drži razinu zabave čak i onda kada ona počne gubiti kompas.

S druge strane, svijeta i emocionalnog spektra, nalazi se nešto posve drukčije – onako kako nas je 'Muškost' vodila u svijet sterilnog zena holivudskih spa-centara, 'Stroj pred kojim sve nestaje' nas vodi na Istok, u ratom razorenu Gruziju i njezinu siromaštvom, crnilom i pesimizmom posve nagriženu provinciju. Umjesto uljnog pilinga i natjecanja u puštanju i njegovanju brada, dobivamo ljude koji ispred jedne kamere i pljesnivog zida sanjaju nešto manje hedonističke, ali iskrene snove o boljem životu.

Neki po cijele dane igraju poker na webu, neki maštaju o tome da postanu novi Van Damme, a neki se žele što prije dočepati mašine kojom bi izbrisali vlastito postojanje - gledali smo već nekoliko gruzijskih dokumentaraca, ali oni su se uglavnom uvijek bavili ratom i politikom. Sada je vrijeme da kroz ovu poemu o gruzijskoj provinciji spoznamo i ljude. Lijep, crn, duhovit i depresivan film.

Za fanove LCD Soundsystema, jednog od najvećih imena punk funk uskrsnuća u 21. stoljeću, film 'Šuti i sviraj hitove' također bi mogao biti depresivan uradak, s obzirom na to da svjedočimo posljednjem, oproštajnom koncertu benda, održanom 2. travnja 2011. u njujorškom Madison Square Gardenu.

>> Gledajte vrhunske dokumentarce u ZagrebDox kolekciji MAXtv videoteke

No ovo je komad čiste pozitive - koncept sprovoda kao tuluma jezgra je dokumentarca, ali kamere Willa Lovelacea i Dylana Southerna idu dalje i dublje pa prate frontmena Jamesa Murphyja prije, za vrijeme i poslije koncerta. Tako 'Šuti i sviraj hitove' funkcionira kao klasičan koncertni film, ali i kao odličan, fantastično snimljeni psiho-profil čovjeka koji svjesno zaključuje jedno veliko i važno poglavlje svog života, ali i života svih koji su živjeli uz njegove pjesme.

***
Glavni je sponzor ZagrebDoxa Hrvatski Telekom pa će ljubitelji dokumentarnog filma diljem Hrvatske moći i u vlastitom domu uživati u filmovima najboljih europskih autora, višestruko nagrađivanih na svjetskim festivalima. Od 24. veljače 2013., u redovnoj ponudi MAXtv videoteke moći će se premijerno pogledati dokumentarni filmovi: 'Ramin' (Audrius Stonys), 'Ljudi koji sam mogao biti, a možda i jesam' (Boris Gerrets), 'Katka' (Helena Třeštíková), 'Problem s komarcima i druge priče' (Andrey Paounov) i 'René' (Helena Třeštíková). Riječ je o pet raznovrsnih naslova koji u fokus postavljaju niz generacija i progovaraju o različitim problemima - od tinejdžerske ovisnosti preko problema zatvorenika pa sve do univerzalnih tema poput potrage za ljubavlju i primjene suvremene tehnologije u dokumentiranju stvarnosti.