Jedna od najvećih analiza boli ikad provedenih obuhvatila je više od šest milijuna ljudi iz 118 zemalja. Osim što je pokazala koliko se muškarci i žene razlikuju po iskustvu boli, otkrila je i kako se ona mijenja od ranog djetinjstva do duboke starosti, a neki su rezultati prilično neočekivani
Istraživanje objavljeno 5. listopada u znanstvenom časopisu Nature Medicine objedinilo je podatke iz čak 902 populacijska izvora. Znanstvenici su promatrali bol na 11 različitih dijelova tijela, njezinu jačinu te bol koja se istodobno javlja na više mjesta. Otprilike 55 posto sudionika bile su žene, a o rezultatima je u svom pregledu istraživanja ženskog zdravlja pisala znanstvenica Lorna Neilson.
vezane vijesti
Žene prednjače na svim dijelovima tijela
Rezultati ne ostavljaju mnogo prostora za dvojbu: žene prijavljuju više boli od muškaraca na svih 11 ispitanih područja te općenito češće navode da ih nešto boli.
Najveće razlike uočene su kod boli u licu, koju žene prijavljuju više od 80 posto češće, zatim kod glavobolja, koje su oko 75 posto češće, te bolova u trbuhu, češćih za otprilike 60 posto. I jaka bol, ocijenjena sa sedam ili više na ljestvici od 0 do 10, kao i bol raširena po više dijelova tijela, kod žena se javljala oko 50 posto češće.
Neilson naglašava da sama činjenica da žene prijavljuju više boli nije novost, no opseg studije jest. Posebno je važno, ističe, to što razlika nije ograničena na stanja za koja se otprije zna da češće pogađaju žene, poput fibromijalgije ili migrene.
Zašto je tome tako, znanost još ne zna. Među glavnim kandidatima spominju se imunološke stanice, hormoni i živčani sustav, a to što se razlike pojavljuju na cijelom tijelu upućuje na objašnjenje šire od bilo koje pojedinačne bolesti.
U kojoj dobi boli najviše
Studija je pokazala i da bol ne raste ravnomjerno s godinama. Udio ljudi koji navode bilo kakvu bol porastao je s otprilike 30 posto kod male djece na oko 70 posto kod osoba starijih od 100 godina.
Ipak, jaka bol dosezala je vrhunac oko 50. godine, a raširena bol oko 70., nakon čega su obje opadale. Glavobolje su bile najčešće oko 34. godine, bolovi u trbuhu oko 23., dok su bolovi u leđima, kukovima i koljenima nastavili rasti i u kasnijoj dobi.
Prijave boli najbrže su se povećavale prije 55. godine, a veliku ulogu imalo je i mjesto života. Među osobama starijima od 80 godina bol je bila za oko 30 postotnih bodova češća u najslabije razvijenim zemljama nego u najrazvijenijima. Pušenje, pretilost i niska primanja zajedno su činili oko 18 posto ukupnog tereta boli u svijetu.
Prevencija bi trebala početi ranije
Budući da se većina boli nakuplja prije srednjih godina, autori poručuju da bi se prilika za prevenciju mogla javiti ranije nego što to danas predviđaju zdravstveni sustavi i javne politike.
Istraživanje ipak ima i svoja ograničenja. Sudionici su sami ispunjavali upitnike, uglavnom o boli tijekom posljednjih mjesec dana, što nije isto što i kronična bol. Pitanja nisu svugdje bila jednako postavljena, a većina anketa obuhvaćala je različite ljude u različitim razdobljima, a ne iste osobe kroz godine. Osim toga, starije osobe možda drukčije opisuju bol ili je teže povezuju s jednim mjestom na tijelu, pa dio pada u kasnijoj životnoj dobi može biti posljedica načina prijavljivanja, a ne stvarnog smanjenja boli.
