NOVA STUDIJA

Što zapravo naša tjelesna temperatura otkriva o zdravlju?

25.03.2020 u 18:00

Bionic
Reading

I dok se zdravstveni sustavi država diljem svijeta svim silama trude obuzdati širenje koronavirusa koji je u prisilnu izolaciju ovoga trenutka poslao gotovo trećinu populacije na našem planetu, određivanje visine tjelesne temperature kao jednog od jasnog pokazatelja koronavirusa postalo je od ključne važnosti

'Jedan od najvažnijih znakova svake infekcije je povišena tjelesna temperatura', objašnjava dr Waleed Javaid iz poznatog medicinskog centra Mount Sinai u New Yorku. Ipak, upozorava i kako tu postoji jedna 'kvaka'.

'To pokazuje kako se događa upala, no ne i to koliko je prije toga iznosila vaša temperatura', zaključuje on.

Nedavna je studija pokazala kako starije osobe imaju nižu temperaturu od mlađih, kao i da bi žene mogle imati nešto višu temperaturu od muškaraca. Temperatura također varira s ciklusom spavanja - budnosti.

Povišena tjelesna temperatura reakcija našeg imunog sustava na upalni proces u našem organizmu i ona nije bolest već je znak bolesti, odnosno simptom.

Raspon normalnih vrijednosti je od 36°C do 37°C mjereno aksilarno (pod pazuhom), i od 36,5°C do 37,5°C mjereno rektalno (u rektumu). Ove vrijednosti mogu se razlikovati od osobe do osobe i mijenjaju se tijekom dana uslijed djelovanja raznih čimbenika kao što su fizička aktivnost, spavanje, menstrualni ciklus, trudnoća, uzbuđenje, hrana i piće, no riječ je o neznatnim varijacijama i prolaznom povišenju temperature.

Povišenom tjelesnom temperaturom smatramo onu višu od 37°C, a temperaturu višu od 40,9°C nazivamo hiperpireksijom i ona u pravilu prati teže bolesti.

Naravno, zdravstveni službenici ne mogu znati uobičajene toplinske obrasce svake osobe, pa se njihovi savjeti temelje na prosječnim brojkama. Pa ipak, ni te brojke nisu konzistentnie, a većina se odnosi na temperaturu izmjerenu u ustima, što se smatra preciznijom od infracrvenog pregleda čela. Prije trenutne globalne pandemije, bolnice bi općenito procjenjivale temperaturu i prema njoj djelovale drugačije kao odgovor na pojedine pacijente i dijagnoze.

Borba našeg organizma protiv upale povećava osnovni metabolički postotak - količinu energije koja je potrebna u mirovanju po jedinici vremena - i to podiže temperaturu. Stoga niža prosječna temperatura sugerira nižu prosječnu brzinu metabolizma. A niža brzina metabolizma korelira s većom tjelesnom masom, barem u životinja. Do sada, istraživači mogu samo nagađati o mogućim vezama između niže prosječne temperature i porasta stope pretilosti kod ljudi. Istraživači kažu i da mnoge varijable osim infekcije mogu utjecati na rezultate npr., sve veći broj ljudi živi u kućama sa sustavima grijanja i hlađenja i na taj način troši manje energije nego prethodne generacije radi održavanja konstantne tjelesne temperature.

Stručnjaci upozoravaju i da tjelesna temperatura znatno varira kako među ljudima tako i unutar njih, ovisno o težini, visini, fizičkoj aktivnosti, vremenu, odjeći...

Zasad je stoga nejasno hoće li ili kako bi koronavirus mogao promijeniti korištenje tjelesne temperature kao dijagnostičkog alata. U kratkom roku, kaže Javaid, poznavanje vlastite prosječne temperature i načina na koji to varira moglo bi pomoći liječnicima u dijagnosticiranju i preciznijem liječenju neke bolesti.

Predlaže da si izmjerite tjelesnu temperaturu u određeno vrijeme nekoliko tjedana i da ih po potrebi date svom liječniku.

'Mislim da ćemo na kraju zaključiti, baš kao što ljudi dobro poznaju koliko im iznosi krvni tlak, i oni bi trebali znati kakva im je temperatura kada su zdravi' kaže on. Ali, važno je naglasiti i da usprkos činjenici kako je vaša trenutačna temperatura u granicama normale, a vi se osjećate bolesno to znači da ste bolesni bez obzira što pokazuje vaš toplomjer.