Osjećaj gladi koji se javlja nedugo nakon obroka ne mora nužno značiti da niste pojeli dovoljno. Važnu ulogu ima i sastav hrane koju unosimo, a određene namirnice zahvaljujući proteinima, vlaknima i zdravim masnoćama mogu pomoći da dulje ostanemo siti i izbjegnemo stalnu potrebu za grickanjem.

Umjesto preskakanja obroka ili strogog ograničavanja količine hrane, stručnjaci za prehranu preporučuju raznovrsne, uravnotežene obroke koji organizmu osiguravaju potrebne hranjive tvari, piše klix.ba. Pritom se posebno ističu namirnice bogate proteinima i vlaknima, koje pridonose duljem osjećaju sitosti.

Zašto smo nakon nekih obroka brže gladni?

Nije svaka hrana jednako zasitna. Obroci koji se uglavnom sastoje od rafiniranih ugljikohidrata, a sadrže malo proteina i vlakana, kod nekih ljudi mogu dovesti do toga da se glad vrati relativno brzo. S druge strane, kombinacija proteina, vlakana i nezasićenih masnoća može usporiti probavu i pridonijeti postupnijem oslobađanju energije. Važnu ulogu imaju i namirnice bogate vodom, koje povećavaju volumen obroka.

Zato se ne treba usredotočiti samo na količinu hrane, nego i na njezinu nutritivnu vrijednost. U nastavku izdvajamo koje namirnice biste trebali češće jesti ako želite održati osjećaj sitosti.

Jaja

Jaja su dobar izvor visokokvalitetnih proteina, zbog čega su čest izbor za doručak. U kombinaciji s povrćem i kruhom od cjelovitih žitarica mogu biti osnova uravnoteženog obroka koji će vas dulje držati sitima.

Zobene pahuljice

Zob sadrži beta-glukan, vrstu topljivih vlakana koja pridonosi osjećaju sitosti. Zobena kaša s jogurtom, voćem i orašastim plodovima praktičan je doručak koji objedinjuje više hranjivih tvari.

Grah, leća i slanutak

Mahunarke su posebno zanimljive jer istodobno sadrže biljne proteine i vlakna. Mogu se dodavati juhama, varivima i salatama, a zahvaljujući svojem sastavu pomažu da obrok bude zasitniji.

Grčki jogurt

Običan grčki jogurt, osobito varijante s većim udjelom proteina, može biti dobar izbor za doručak ili međuobrok. Uz svježe voće i sjemenke postaje hranjiva kombinacija koja pruža više od kratkotrajnog osjećaja sitosti.

Orašasti plodovi

Bademi, orasi i lješnjaci sadrže nezasićene masnoće, vlakna i nešto proteina. Iako su energetski bogati, manja šaka orašastih plodova može biti praktičan međuobrok, osobito u kombinaciji s voćem.

Krumpir

Krumpir se često neopravdano smatra namirnicom koju treba izbjegavati. Međutim, kuhani krumpir može biti vrlo zasitan, osobito kada se poslužuje uz povrće i izvor proteina. Na osjećaj sitosti pritom utječe i način pripreme, pa kuhani i prženi krumpir nisu nutritivno jednaki.

Povrće i cijelo voće

Povrće poput brokule, mrkve i lisnatog zelenog povrća sadrži vodu i vlakna, dok su jabuke, kruške i bobičasto voće praktičan način da povećate unos vlakana. Cijelo voće u pravilu je zasitnije od procijeđenog voćnog soka jer zadržava vlakna i zahtijeva žvakanje.

Važna je i kombinacija namirnica

Za dulji osjećaj sitosti nije potrebno oslanjati se na jednu posebnu namirnicu. Mnogo je korisnije razmišljati o sastavu cijelog obroka. Primjerice, kriška integralnog kruha s jajima i povrćem, salata sa slanutkom ili jogurt sa zobenim pahuljicama i orasima kombinacije su koje osiguravaju više različitih hranjivih tvari.

Važno je i jesti dovoljno, redovito te obratiti pozornost na vlastite potrebe. Osjećaj gladi prirodan je signal organizma, a cilj uravnotežene prehrane nije njegovo potpuno potiskivanje, nego osiguravanje dovoljno energije i hranjivih tvari tijekom dana.