ZEMLJA MALVAZIJE

Najpoznatija svjetska vinska kritičarka pohvalila hrvatska vina

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 11.06.2010 16:02
  • Objavljeno 11.06.2010 u 15:22
bijelo vino

bijelo vino

Izvor: Corbis / Autor: Newmann

U članku pod naslovom 'Hrvatska - zemlja malvazije' najpoznatija vinska kritičarka na svijetu, Jancis Robinson, objavila je na svojim web stranicama osvrt na hrvatska vina, s posebnim naglaskom na istarske sorte, malvaziju i teran

Osvrt je rezultat kušanja na predstavljanju hrvatskih vina u hotelu Intercontinental u Londonu 25. svibnja 2010, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Kušanje i izvještaj je u ime Jancis Robinson sastavila njezina kolegica Julia Harding, koja u osvrtu ističe malvaziju i teran kao sorte s najvećim potencijalom. Jancis Robinson o vinima piše od 1975. godine i autorica je nekih od najutjecajnijih knjiga o vinima, novinarka lista Financial Times te nosi uglednu titulu Master of Wine.

'Temeljeno na ovom kušanju, istarska malvazija ima veći potencijal kvalitete od graševine. Što se crvenih vina tiče, više su mi se svidjela vina temeljena na teranu od plavca malog', ističe Julia Harding. Ona je na kušanju imala priliku probati vina sljedećih istarskih proizvođača: Benvenuti, Clai bijele zemlje, Coronica, Kabola, Kozlović, Matić, Matošević, Roxanich, Trapan u kategoriji bijelih te Arman Franc, Coronica, Istravino, Matošević i Roxanich u kategoriji crvenih vina.

Najviše ocjene u osvrtu, 17 od 20 bodova, dobili su Clai bijele zemlje za Sveti Jakov malvaziju 2008, Matošević za Alba Robinia malvaziju 2004. i Roxanich za Antica malvaziju 2007. u kategoriji bijelih vina te Franc Arman za Teran Barrique 2006. i Roxanich za Superistrian 2006. blend u kategoriji crvenih vina.

U osvrtu se ističe da malvazija čini 60 posto ukupnih nasada Istre. 'Iako bih voljela da sam na kušanju mogla probati više autohtonih sorti, već je malvazija uspjela pokazati koliko je različitih stilova vina moguće proizvesti iz jedne sorte', ističe Harding te istarska bijela vina, po njihovom karakteru, svrstava između slovenskih i onih talijanske regije Friuli, s manjim odlikama mađarskih. Dodaje da su kiseline u istarskoj malvaziji svježije od onih u vinima sorte istog naziva u Italiji i Grčkoj.

Harding je zaključila da je za vina temeljena na teranu nužna puna zrelost te općenito hrvatska crvena vina uspoređuje s 'divljim' sortama sjeverne Italije ili dijelova jugozapadne Francuske. Dodaje da crvena vina, iako puna osobnosti, još uvijek trebaju ostvariti napredak u stalnosti kvalitete.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi