Jesen je oduvijek bila omiljena tajna iskusnih putnika. To je bilo razdoblje kada su pariške ulice napokon prodisale, kada je talijansko vrijeme bilo najugodnije, a hotelske cijene u Marakešu osjetno padale. No, posljednjih godina slika na zračnim lukama u rujnu, listopadu i studenome potpuno se promijenila: avioni su krcati, a cijene avionskih karata više ne padaju s prvim požutjelim lišćem
Svijet je i službeno zakoračio u eru takozvanog 'jesenovanja' (fallcation). Brojke to i egzaktno potvrđuju. Prema podacima globalne mreže luksuznih agencija Virtuoso, rezervacije za jesenska putovanja ove su godine skočile za čak 59 posto. Rujan je zabilježio nevjerojatan rast prodaje od 77 posto i postao novi apsolutni vrhunac sezone, dok su listopad i studeni rasli za 54, odnosno 71 posto.
vezane vijesti
Zašto turisti bježe od srpnja i kolovoza?
Dva su glavna razloga za ovaj masovni bijeg iz tradicionalnog ljetnog kalendara: klimatske promjene i nepodnošljiv prekomjerni turizam (overtourism). Vijesti o europskim toplotnim valovima, požarima, temperaturama iznad 40 stupnjeva i kilometarskim redovima pred zračnim lukama i muzejima natjerale su putnike da dvaput razmisle prije nego što uplate ljetovanje.
'Ljudi i dalje žele klasične mediteranske destinacije poput Grčke, Italije ili Španjolske, ali žele ih doživjeti bez opasnih vrućina', ističe Tom Barber iz agencije Original Travel, gdje su jesenski polasci nadmašili kolovoz za više od 50 posto. U Italiji su, primjerice, rujan i listopad postali srce sezone, dok se nekadašnja 'podsezona' pomaknula na studeni i prosinac.
Tko su glavni zagovornici 'jesenovanja'?
Povijesno gledano, jesenska putovanja bila su rezervirana za parove bez djece, solo putnike i umirovljenike, budući da su obitelji bile vezane uz školski kalendar. Iako ta skupina i dalje prednjači zbog maksimalne fleksibilnosti, agenti primjećuju da sve više roditelja nema problem povući djecu iz škole na tjedan dana radi kvalitetnog obiteljskog putovanja izvan gužvi.
Osim toga, putnici u jesen traže sasvim drugačija iskustva. Umjesto ležanja na plaži, u fokusu su berbe grožđa u Bordeauxu i Champagnei, potraga za tartufima i kušanje mladog maslinovog ulja. Vrijeme je idealno za biciklizam i planinarenje, a Japan doživljava golemi procvat jer su jesenske crvene krošnje postale jednako tražene kao i proljetno cvjetanje trešanja.
Mnogi putnici ne odustaju od ljeta, nego jednostavno uvode 'drugi veliki godišnji odmor' u jesen. Kako industrija reagira i postoji li uopće više 'mrtva sezona'? Zrakoplovne kompanije, kruzeri i hoteli brzo su nanjušili novu priliku za profit. Mnogi luksuzni hoteli na Amalfijskoj obali, koji su se nekada zatvarali s prvim danima jeseni, sada produžuju rad do studenog. Vodeće svjetske kompanije za krstarenja prvi put uvode cjelozimske plovidbe Mediteranom, a aviokompanije produžuju sezonske linije za jug Europe sve do siječnja.
No, stručnjaci upozoravaju i na drugu stranu medalje. Ako rujan i listopad postanu nova špica, suočit ćemo se s istim problemima - previsokim cijenama, nedostatkom smještaja i pritiskom na lokalnu infrastrukturu. Zaključak turističkih analitičara jasan je: pojam klasične 'mrtve sezone' u Europi polako odlazi u povijest. Umjesto toga, svako doba godine sada pronalazi svoju publiku, a jesen je od tihe alternative postala najpoželjniji dio turističke godine.
