PSIHOLOGINJA ljubica uvodić-vranić:

'Lijek protiv stresa davno je izumljen. Zove se fjaka i ispitana je već godinama na velikom broju ispitanika!'

  • Autor: Elma Katana
  • Zadnja izmjena 24.06.2018 17:32
  • Objavljeno 24.06.2018 u 17:32
Psihologinja Ljubica Uvodić-Vranić

Psihologinja Ljubica Uvodić-Vranić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Pojam fjaka, lokalno vezan uz Dalmaciju, više nije poznat samo unutar granica Lijepe Naše, već i izvan njih, a o ovoj specifičnoj životnoj filozofiji pisali su i strani mediji poput BBC-ja, koji ga je svrstao uz bok s popularnim danskim načinom življenja, 'hyggeom'. Što je zapravo fjaka, kako je možemo definirati, što su njezine prednosti i mane te koja su njezina osnovna načela, objasnila nam je naša ugledna psihologinja Ljubica Uvodić-Vranić

Fjaka, kao način življenja vezan uz Dalmaciju, psihofizičko je stanje u kojem ne težite ni za čime i ne želite raditi ništa, a sve više prepoznaju je i stranci te su je usporedili s danskom filozofijom hygge.

Psihologinja Ljubica Uvodić-Vranić objašnjava kako je fjaka opuštenost tjelesnog i psihičkog aspekta života kod budne osobe koja se pritom osjeća mirno, zadovoljno, pa nema ni želje ni potrebe da pomakne išta: od malog prsta na nozi do vlasi na vrhu glave.

'Kako je to moguće? Toplina koja je okružuje, poluzatvoreni ili skroz spušteni kapci da ne ulazi jaka svjetlost sunca; smanjuje se brzina disanja, spušta puls i tlak, taži glad… A žeđ, ako se i pojavi, potisne se, jer je teško ne samo jasno doći na tu ideju da se posegne za čašom koja je nadohvat ruke, nego gotovo da ne postoji mogućnosti da se ta radnja uopće dogodi, da se otvore usta i da se pije. Količina svjetla se smanjuje hladovinom, a nekad je list smokve ili rubac sakrivao lice. Danas je to šilterica, šešir ili neko drugo pokrivalo za glavu koje se spusti na lice. 'Imam sve', iz podsvijesti dolazi mutna misao, 'na pravom sam mjestu i ne mičem se dok me fjaka ne prođe, ni za gušt, ni za pare!'', kaže Uvodić-Vranić.

Svako podneblje rađa svoju životnu filozofiju

Fjaka započne negdje u sredini dana, dodaje, po vrućem srpanjskom danu, a tu vrućinu ne može smanjiti ni maestral koji je došao malo rashladiti umornog radnika, učenika ili kućnog pregaoca.

'Ponekad se ta fjaka tako osladi da se proširi do popodne, a prekine se samo nakratko slatkim snom, 'da se ubije oko'', ističe.

Upitali smo je i zašto je fjaka vezana baš za Dalmaciju.

'Klima je učinila svoje. Svojevrsni hedonizam, koji ide ruku pod ruku s teškim radom na polju, na moru, na građevini… Ljudi se pozdravljaju s jasnom porukom - 'guštajte!' Tko bi se želio još oznojiti, još uspuhati, još umarati… Kad cvrčci hipnotiziraju svojim zvučnim ditirambom (Nazor), a 'posao nije zec da će uteć''. Takav je običaj. Možda je to nekada bio nužni kraći predah, a onda postao važan dio pogleda na svijet koji se lako usvoji. Bez napora. 'Češki život' bila je sintagma za nečije ugodno odmaranje, lijep život bez napora, jer su prije svih turista koji sad dolaze iz cijelog svijeta u nas u Dalmaciju dolazili Česi. Oni su bili na odmoru i htjeli su dobiti lijepu preplanulu boju koja će i njih i njihove susjede podsjećati na to da su za godišnji bili na Jadranu. Ležali su na suncu, odmarali se od svojeg posla i bili slika koju treba oponašati. Pa su i konobar, i sobarica, i ribar, i težak, i umorna domaćica, i lijeni učenik, kojemu se ne da učiti, dobili model ponašanja. Tko je izmislio fjaku, a tko je njegovao, teško je reći, ali je sigurno da cvate taj prošireni oblik ponašanja među starijima i mladima. 'Opusti se i uživaj!', govore jedni drugima i podržavaju jedni druge u tome', smatra psihologinja.

'Dolce é far niente'...

'Dolce é far niente'...

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/Pixsell

Slatko je ništa ne raditi

Svako podneblje rađa svoju životnu filozofiju, kaže, pa tako i hygge, koji je unazad nekoliko godina veliki hit.

'Hygge je važan u hladnoj Danskoj, u kojoj se boravi u četiri zida u maloj grupi, s kolačićima u ruci i toplim napitkom, a fjaka je užitak na otvorenom u velikoj skupini, s jedva poznatima i poznatima iz viđenja, pa svi koji se nađu na jednom mjestu dijele prostor, vrijeme i bezvremenski užitak. Jer je svaki užitak, ako je pravi, zapravo vječan. 'Dolce é far niente' (Slatko je ništa ne raditi)... Tu su mudru misao izmislili davno, a potegne se i danas kao argument koji stoji kao stijena', kaže Uvodić-Vranić.

'Odmor je potreban i tijelu i mozgu, a pauza nas kvalificira kao osobu koja zna upravljati svojim resursima', kaže Lj. Uvodić-Vranić.

'Odmor je potreban i tijelu i mozgu, a pauza nas kvalificira kao osobu koja zna upravljati svojim resursima', kaže Lj. Uvodić-Vranić.

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Što se tiče pozitivnih strana fjake, kaže psihologinja, one su toliko očite da ih možda ne treba ni nabrajati.

'Odmor je potreban i tijelu i mozgu, a pauza nas kvalificira kao osobu koja zna upravljati svojim resursima. Aktivni odmor može biti koristan, ali nitko nije izmislio tako jeftinu 'rekreaciju' tijela i duha. Niti se troši energija, niti treba dugo učiti da se nauče pravila. Sve je odmah jasno čim dođeš na rivu, na plažu, na klupu… i vidiš čovjek kome su spuznule naočale, ispale novine iz ruke, protegnutih udova, ne mrda ni ušima… A ima li loših strana? Pa ima. Moramo priznati. Ni slatkoga ne valja puno, tj. previše. Da bi se uživalo, treba napraviti pravi ritam života, rad pa odmor, glazba pa tišina, dan pa noć, proljeće, ljeto, jesen pa zima', objašnjava psihologinja.

Upozorava da ukoliko netko uzme noć za dan (što nije rijetka pojava), to ne djeluje dobro na zdravlje.

Odmor nakon nerada nije odmor

'Moramo spavati, moramo se i budni odmarati. Ali od čega ćemo se odmarati ako ništa ne radimo ni fizički ni psihički?! Odmor nakon nerada nije odmor. Kao što ne možemo stalno jesti svoje najdraže jelo i slušati najdražu melodiju, tako ne možemo upasti u stanje fjake koje će biti dominantan i dugotrajan odmor, a da nam se to ne obije o glavu. 'Ništa' je dobro nakon 'nečega', tišina je dobra nakon zvuka. Biti lišen bilo kakvih podražaja svojih osjetila duže vrijeme i u čestim intervalima može škoditi i fizičkom i psihičkom zdravlju', kaže.

Kao što su svi nekada u nas bojali propuha, a mnogi ga se još uvijek boje, sada se mnogi boje glutena i uvijek se nađe neki dežurni krivac za sve zlo što nam se događa, dodaje.

Treba raditi, ali smisao života nije u radu

'Ali gluten nije toliko opasan kao stres. Stres je pravi potres, zemljotres. Što god da nam se dogodi, taj događaj - dobar ili loš - prati stres. Stres je toliko razvikana opasnost da je pitanje dana kad će neko postaviti referendumsko pitanje o stresu. Šalim se, naravno. Ali znate da u svakoj šali ima barem pola istine. E pa sad, izvanredan lijek protiv stresa davno je izumljen. Zove se fjaka i ispitana je već godinama na velikom broju ispitanika. Provjerena', rekla je psihologinja.

Uvodić-Vranić: 'Fjaka nije nešto što bi se moglo strancima svidjeti - nego im se to već sviđa'.

Uvodić-Vranić: 'Fjaka nije nešto što bi se moglo strancima svidjeti - nego im se to već sviđa'.

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic/PIXSELL

Što se tiče fjake i njene popularnosti izvan Dalmacije, Uvodić-Vranić je uvjerena kako tu nema puno filozofiranja.

'To nije nešto što bi se moglo strancima svidjeti - nego im se to već sviđa. Vide oni da mi bolje znamo uživati. Mnogi su stranci brzo naučili uvertiru u fjaku - nema problema. A nakon uvertire dolazi cijela opera od raznih dionica 'lako ćemo', 'sutra ćemo', 'vrag odnija i prišu', 'tko priši - vrat lomi!' Usporava se sve, dirigent je svatko sam sebi i pjeva se sotto voce, tj. 'ispod skala i ispod glasa piva klapa'…', objašnjava psihologinja.

Kaže da treba raditi, ali da smisao života nije u radu.

'Čak ni u kreativnom radu, koji je vrlo blizu tome smislu ako taj kreativac trči oko stupa i hoće sam sebe ugristi za leđa. Ili svako jutro dolazi malo ranije i svaku večer ide kasnije s posla, dok se ne dogodi da jedno jutro na stepenicama ugleda sebe kako se vraća s posla! Apsurdno, paradoksalno? Ne. Samo malo pretjerano da vidite kamo nas tjera ovaj život u raketi umjesto da mirno plovimo na jedrima kao mala barka', ističe psihologinja.

Zapitali smo Uvodić-Vranić misli li da bi u budućnosti fjaka mogla postati novi hygge?

'Ma baš ste me nasmijali! U budućnosti je fjaka bolja od hyggea, i to 110 posto!', uvjerena je.