Glavna gošća simpozija bila je Gill Rapley, autorica knjige 'Beba - vođa dohrane' koja je objasnila kada je i koliko bitno da dijete počnete hraniti krutom hranom te koliko to utječe na njegov kasniji razvoj. Rapley vjeruje kako je dijete već s pola godine spremno na prvo kušanje krute hrane koju može samostalno primati rukama.

'Kada roditelj hrani dijete žlicom, ono ne može kontrolirati koliko hrane unosi u organizam, a ako nešto ne želi pojesti, jedina mu je opcija hranu izbaciti iz usta. Jednako tako, hranjenje djeteta žlicom može dovesti do pretilosti, jer, dijete zanemari da je sito i počne ubrzano i nekontrolirano gutati hranu', smatra bivša medicinska sestra.

Kruta hrana već od šestog mjeseca

Rapley objašnjava kako njezina teorija nije u potpunosti protiv dojenja djeteta nego za postupno privikavanje na krutu hranu kao oblik dohrane.

'Dojenje djeteta ne mora se u potpunosti prekinuti, dovoljno je da ono ne traje ni kraće ni dulje od dobi koja je za to primjerena. Po mom mišljenju to je do šestog ili maksimalno devetog mjeseca. Čak se i Svjetska zdravstvena organizacija zalaže za to da se djetetu od devetog mjeseca daje mogućnost da samostalno uzima hranu u svoje ruke', napominje Rapley.

'Osobno sam provela istraživanje tijekom kojeg sam od roditelja tražila da snimaju kako djeca do šest mjeseci reagiraju kada im se posluži kruta hrana. Mnoga djeca iz znatiželje su uzela hranu, ali je nisu ni probala, dok su je druga probala i ispljunula. No već s navršenih šest i pol mjeseci djeca su zavoljela okus i izgled krute hrane koja im se nudila', objašnjava autorica knjige.

Jednostavnije i za roditelje i za djecu

Mnogi roditelji djeci ne daju krutu hranu, djelomično jer smatraju da su premala da bi je mogla prožvakati, no treba im dati priliku da uživaju u toj vrsti hrane.
Rapley kaže kako roditelje nije teško nagovoriti da djetetu sa navršenih šest mjeseci počinju davati krutu hranu, posebno ako vide nekog drugog roditelja kako to čini.

'Po mojim saznanjima ne postoje roditelji čija su djeca prešla na krutu hranu, a potom se vratila na kašice. Sve je stvar navike. Ipak, najveći je problem vjerovanje da dijete može samostalno donositi odluke o tome što će jesti', objašnjava Rapley.

Prvo kašice, pa kruta hrana

S druge strane, pedijatar Milivoj Jovančević smatra kako se djetetu prije navršene godine dana života ne treba davati krutu hranu.

'Što se tiče teksture hrane u kašicama, načelno se kreće s pasiranim kašicama i postupno se prelazi na hranu koja je sjeckana na komadiće. Ako je dijete dobro podnosi, postupno se prelazi na hranu koja je uobičajene krupnoće za djecu s navršenih 12 mjeseci. Treba poštovati individualne razlike, jer je akt gutanja dosta složen proces i katkada treba vremena da dijete uspješno njime ovlada. Pojedina djeca imaju nagon na povraćanje kod davanja krupnijih komada hrane, a tu treba biti strpljiv i davati hranu najgrublje teksture koju može podnijeti te je postupno povećavati onoliko brzo koliko to dijete može podnijeti', rekao je Jovančević.

Jednako mišljenje ima i Alemka Jaklin Kekez, dječja pedijatrica. Iako smatra da prelazak na krutu hranu ovisi o broju zuba koje dijete ima, kaže kako je optimalna dob za prvo konzumiranje krute hrane godina dana.
Iako nema konkretne rezultate o tome koliko metoda prelaska na krutu hranu donosi dobre rezultate, Rapley kaže kako na temelju brojnih pisama koje dobiva iz cijelog svijeta može zaključiti kako se roditelji drže preporuke da s privikavanjem djeteta na krutu hranu ne krenu prije nego dijete navrši pola godine.