Nije samo bitno što jedete. Način pripreme također ima presudan utjecaj na to koliko je zdrava vaša prehrana. Evo popisa preporuka koje donosi Daily Mail:

Ohladite krumpire
'Vruć krumpir' metafora je za nešto što nije dobro. Tako je i u prehrani. Kad su krumpiri kuhani, njegove škrobne stanice nabubre i propadaju – to je proces koji se zove želatinizacija škroba. To omogućuje lakše probavljanje krumpira. Ali kad se krumpiri ohlade nakon kuhanja, nešto želatiniziranog škroba pretvori se u kristalnu strukturu škroba koja se ne može probaviti i zove se otporni škrob. Otporni škrob na našu probavu ima sličan učinak kao vlaknaste žitarice – završava u debelom crijevu i pridonosi pravilnijem radu probavnog trakta. Posljednje istraživanje kažu da se hlađenjem krumpira postotak takvog, otpornog škroba povećava sa sedam na 13 posto.

Ne kuhajte s djevičanskim maslinovim uljem
Ekstradjevičansko ulje bogato je mastima omega 6. Mnogi ljudi zbog toga preferiraju kuhati na njemu. Ali to ulje slabije je procesuirano nego li ostala ulja, ima nisku dimnu točku – to je ona temperatura pri koje ulje počinje dimiti i gubi svoja kvalitetna svojstva. Također, na toj temperaturi ulje mijenja kemijski sastav i ima više slobodnih radikala, štetnih molekula koje štete našim stanicama. Zato ovo ulje nije dobar odabir za termičku obradu na visokim temperaturama i bolje je koristiti ga u salatama i marinadama.

Kuhajte mrkvu
Talijanski nutricionisti su utvrdili da u usporedbi sa sirovim ili pečenim mrkvama, kuhane imaju višu razinu antioksidansa koji tijelo koristi kako bi proizveo vitamin A. On je važan za rast, reprodukciju, imunitet, zdravu kožu, oči i kosu. Također, 100 grama kuhane mrkve sadrži 28 mg vitamina C – što je tek neznatno manje od 31 mg, koliko sadrži sirova mrkva. Dakle, kuhanje ne uzrokuje osjetni gubitak vitamina, a pojačava prisutnost drugih korisnih elemenata.

Kuhajte čaj barem jednu minutu
Čaj u sebi ima polifenol – antioksidans koji štiti srčane stanice. On se oslobađa samo kad je čaj primjereno zagrijan i treba mu jedna do četiri minute stajanja u vrućoj vodi.
Britanci, koji u čaj redovito dodaju mlijeko, proveli su istraživanje smanjuje li ono učinak polifenola, no nisu došli do pouzdanog rezultata. Neki testovi kažu da umanjuje, a drugi vode zaključku da nema nikakvog učinka.

Nemojte prekuhati tjesteninu
Tjestenina ima nizak glikemički indeks, što znači da dulje održava osjećaj sitosti. No da bi se to dogodilo, mora biti kuhana al dente – čvrsta. Kad je tjestenina čvrsta, enzimima probavljanja treba dulje da pretvore škrob u šećer pa se on sporije oslobađa u krvotok. Tako dulje ostajemo siti i lakše kontroliramo tjelesnu težinu. Ako je prekuhana, glikemički indeks raste, škrob se brže pretvara u šećer… sve je obrnuto. Zato isprobajte kako je tjestenina kuhana barem dvije do tri minute prije preporučenog vremena i tako izbjegnite pretjerano kuhanje

Ulje je dobro za salatu
Da biste izvukli najviše iz salate, začinite je uljem. Da bismo apsorbirali važne antioksidanse koje sadrži salata, treba nam masnoća – a oni jačaju srce i smanjuju rizik raka. Znanstvenici sa Sveučilišta u Ohiju pronašli su da konzumacija svježe salate začinjene uljem pomaže tijelu da dobije likopen iz rajčice, beta-karoten iz mrkve i lutein i zeaksantin iz zelene salate. Što je više masnoće u dressingu, to je više antioksidansa za naše tijelo.

Pirjajte ili kuhajte meso
Meso na žaru ili roštilju obično se preporučuje kao način pripreme koji reducira masnoće. No američki National Cancer Institute došao je do podatka da prerada mesa na visokim temperaturama proizvodi dvije štetne kemikalije – heterociklične amine (HCA) i policiklične aromatične ugljikohidrati (PAH) – a ta se dva sastojka povezuju s uzročnicima raka kod životinja. Zato je zdravije kuhati na nižim temperaturama, koje neće učiniti da meso zagori. Pirjanje i kuhanje mesa svakako je bolji izbor, pogotovo ako dodate puno začina i trava. Ružmarin, na primjer, u velikoj mjeri onemogućuje proizvodnju heterocikličnih amina. Sličan učinak imaju korijander, kim i kurkuma.

Pijte organsko mlijeko
Organsko mlijeko sadrži više masnim kiselina omega 3 koje su dobre za srce. Kao što je poznato, mlijeko je dobar izvor kalcija; no manje se zna da je bogato omega 3 kiselinama. To je važno za zdravlje srca i krvožilnog sustava. Testovi provedeni na engleskim i škotskim sveučilištima ukazuju da organsko mlijeko ima više supstance omega 3 nego obično mlijeko. Razlog tome vjerojatno leži u činjenici što krave koje ne žive na velikim industrijskim farmama u prehrani imaju više svježe trave.
No za zdravo srce također je važno reducirati masnoće, tako da je dobro odabrati poluobrano organsko mlijeko.

Jedite banane dok su zelenije
Česta je zabluda da zrele banane imaju više kalorija od onih manje zrelih – prije svega zato što imaju slađi okus. Uzrok tome je to što se sazrijevanjem dio škroba pretvara u šećer, ali to ne utječe na kalorijsku vrijednost. Što je banana nezrelija, ima više otpornog škroba koji se sporije razgrađuje i dobar je za našu probavu.

Pijte kavu kao Amerikanci
Istraživanja su potvrdila da četiri do pet šalica kave dnevno može doprinijeti zdravlju – štite od srčanih bolesti i diabetesa tipa 2. No to se odnosi na tzv. 'američku' kavu, razrijeđenu koja se pije u velikim šalicama. Ona je svakako prihvatljivija od espresa.