Ako ih skladištite na pravi način, maksimalno ćete iskoristiti sezonska bogatstva i smanjiti bacanje hrane.

Pojedine vrste voća i povrća trebate odmah staviti u hladnjaku, ali druge vrste neće sazrijeti na hladnijim temperaturama i najbolje ih je držati na pultu, a zatim ohladiti staviti u hladnjak.

Treba objasniti da izraz 'na pultu' može doslovno značiti kuhinjski pult, ali može se odnositi i druge prostore za pohranu, kao što košare, otvorene police, smočnicu…

U svakom slučaju, neko povrće i voće treba držati na hladnom, a drugo na prozračnom mjestu na pultu.

Evo nekoliko savjeta za pravilno skladištenje svježih proizvoda:

Voće koje se ne smije čuvati u hladnjaku

Marelice, azijske kruške, avokado, banane, guava, kivi, mango, dinje, nektarine, papaje, marakuja, papaja, breskve, kruške, ananas, trputac, šljive, zvjezdače i dunja nastavit će sazrijevati i ako ostanu van na pultu. Kada su voćke savršeno zrele, mogu se ostaviti u hladnjaku nekoliko dana dok npr. banana čak i ako joj kora pocrni, voće će biti iskoristivo…

Povrće koje se ne smije čuvati u hladnjaku

Neoguljeni češnjak i luk (ali ne i mladi luk!) mogu biti na pultu, ali nakon što su oguljeni ili izrezani, zamotajte ih u foliju i stavite u hladnjak. Čuvajte ih odvojeno od krumpira, jer krumpir ispušta nešto etilena koji može izazvati klijanje luka.

Krumpir, slatki krumpir (batat) i yuca (manioka, manioka) ne smiju biti u hladnjaku. Držite ove škrobne gomolje na hladnom, tamnom, prozračnom prostoru, složene u posudi, ali nikako u plastičnim vrećicama zbog nakupljanja vlage koja će potaknuti plijesan i propadanje. Rajčice koje su zapravo voće treba ostaviti na pultu, čak i kada su zrele (ohlađene će izgubiti okus). Bundeve (odnosno tikve s tvrdim ljuskama kao što su butternut ili kabocha) mogu ostati na ili ispod pulta.

Voće koje treba čuvati u hladnjaku

Za organizaciju i bolje očuvanje hrane u vašem hladnjaku, koristite zasebne plastične vrećice za višekratnu upotrebu ili još bolje za naš planet, plastične posude s poklopcem ili lagane posude od nehrđajućeg čelika. Nemojte kombinirati voće i povrće u jednoj posudi, jer etilen koji ispušta neko voće (poput jabuke, breskve i kruške) može pokvariti neko povrće (posebno su osjetljivi salata i krstašice). Određene skupine namirnica mogu se skladištiti zajedno: korjenasto povrće s uklonjenim lišćem - poput cikle, rotkvice i repe - može se kombinirati u jednom spremniku. Različiti agrumi se mogu držati zajedno. Listovi salate (od zelene salate do azijskog zelenila) mogu se pomiješati i zatvoriti u istu posudu. Čvrsto zatvorite neke proizvode, dajte drugim vrstama prostora da dišu: većina povrća (suho, nikad mokro) može se zamotati ili staviti u spremnik. Uz iznimku mekog bobičastog voća, voće je bolje čuvati u nezatvorenoj posudi.

Jabuke koje namjeravate čuvati dugoročno (duže od tjedan dana do nekoliko mjeseci) treba držati na hladnom. Ne moraju se zamotati, ali ispuštaju etilen, tako da ostale proizvode treba držati odvojeno. Bobičasto voće ima tendenciju da se brzo pokvari pa ga treba ih pojesti u roku od nekoliko dana od kupnje. U međuvremenu ga držite na hladnom i nemojte ga prati dok ih ne budete spremni jesti. Na popisu bobičastog voća nalaze se kupine, borovnice, brusnice, ribizle, grožđe, jagode i maline.

Trešnje se mogu čuvati u hladnjaku u otvorenoj posudi. Dok neki izvori sugeriraju ostavljanje citrusa na sobnoj temperaturi, zreli citrusi ipak traju znatno dulje ako se drže ohlađeni. Plodove nije potrebno zamotavati ili zatvarati, a najbolje stoje kada se drže u otvorenom spremniku u ladici za proizvode. Smokve, liči, mangostin i šipak traju dulje ako se drže rashlađeni. (Ostale tropske plodove možete ostaviti dok ne sazriju, a zatim ih stavite u hladnjak dok ih ne budete spremni jesti.)

Povrće koje treba čuvati u hladnjaku

Većina povrća traje dulje kada se drži u hladnjaku. Na toj listi su: artičoke, šparoge, grah (svježi, neoljušteni), cikla, belgijska endivija, brokula, prokulice, kupus, mrkva, cvjetača, celer, čili, kukuruz, krastavac, patlidžan, komorač, začinsko bilje, hren, jeruzalemska artičoka, koleraba, lisnato zelje, poriluk, gljive, nopal (kaktus lopatice), bamija, grašak, paprika, radič, rotkvica, rabarbara, listovi salate, salata, mladi luk, špinat, klice...