rezultati ankete

Kakve su prehrambene navike Hrvata i koliko su nam važne oznake na hrani?

  • Autor: Vitaminoteka
  • Zadnja izmjena 28.01.2020 10:53
  • Objavljeno 23.01.2020 u 15:24
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Brain light / Alamy / Alamy / Profimedia

Veliko online istraživanje o prehrambenim navikama Hrvata i poznavanju oznaka na hrani privuklo je gotovo 2000 ispitanika što ukazuje na značajan interes i sve veću svijest nacije o hrani i prehrani. Na svih 12 pitanja odgovorilo je 1600 ispitanika što čini dobar uzorak Hrvata koji svoje vrijeme provode uz tipkovnice i pametne telefone, a ujedno pridaju značaj hrani koju unose u organizam

Nabavka kvalitetnih namirnica prvi je korak u planiranju i provedbi pravilne prehrani. Česta prepreka zdravoj prehrani je uvjerenje ljudi kako nemaju vremena za nabavku svježih namirnica. Ipak, uz dobru organizaciju, i jedan tjedni odlazak na tržnicu može osigurati dovoljno zdravih namirnica za cijeli tjedan. Najveći broj ispitanika, njih 64% namirnice kupuje u velikim supermarketima što ukazuje kako Hrvati još uvijek najradije hranu nabavljaju u supermarketima, iako je trend manjih specijaliziranih trgovina zdrave Hrane u vidljivom porastu. 21% ispitanika namirnice nabavlja na tržnicama, perjanicama naše tradicije i prehrambene kulture, dok tek 8% ispitanih navodi kako sami uzgajaju hranu koju konzumiraju. Trend samostalnog uzgoja hrane zasigurno će zaživjeti i kod nas, budući da zemlje zapada bilježe porast tog trenda već godinama, dok je u nas većinom vezan uz ruralne i prigradske krajeve. Svega 4% ispitanika posjećuje specijalizirane prodavaonice zdrave hrane, a za 2% ispitanika podrijetlo namirnica nije važno te će pojesti sve što im se nađe na tanjuru.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Zanimljivo je kako je kvaliteta najvažniji čimbenik na koji najveći broj ispitanika obraća pažnju pri odabiru namirnica, njih 37%. Svima je jasno da je kvaliteta temeljni adut svakog prehrambenog proizvoda, no znamo li doista prepoznati parametre ili oznake koji tu kvalitetu odražavaju? Kao i u ranijim istraživanjima, i u ovome je vidljivo da Hrvati rado čitaju deklaracije proizvoda jer je njih 30% navelo kako proučava deklaracije, odnosno sastav i porijeklo namirnica i na temelju tih podataka odabiru određene namirnice. Ime brenda (robne marke), odnosno proizvođača pri odabiru namirnica presudno je za svega nešto više od 9% ispitanika. Hrvati još manje vjeruju certifikata, oni su bitni tek za 1% ispitanika. Rok trajanja presudni je uvjet za kupnju 7% ispitanika, što svakako ne treba zanemariti.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Čak 50 % ispitanika smatra kako trgovci utječu na cijene proizvoda na policama, dok 25% ispitanika smatra kako država upravlja cijenama. Manji broj ispitanika, njih 14% smatra kako cijena sirovina korištenih u proizvodnji najviše diktira cijenu konačnog proizvoda, dok 9% ispitanika smatra kako proizvođači imaju najveću autonomiju nad cijenom njihovog proizvoda. Upravo ovakva percepcija javnosti presuđuje slabijem „preživljavanju“ kvalitetnih proizvoda na policama naših trgovina. Naime, cijena i kvaliteta sirovina presudni su za konačnu cijenu finalnog proizvoda. Stoga je pametnije jesti manje količine kvalitetnije i ponešto skuplje hrane nego velike količine jeftine hrane.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Da svijest o vezi cijene i kvalitete ipak postoji među ispitanicima u ovome istraživanju svjedoče rezultati koji ukazuju da gotovo polovina ispitanika, njih 44% redovito izdvaja više sredstava za kvalitetan proizvod, dok 39% ispitanika to čini povremeno. 14% ispitanika ne može si svakodnevno priuštiti kvalitetne proizvode pa ih kupuju samo kad su na akciji, a njih 2% si ih uopće ne može priuštiti. 1% ispitanika vodi se drugim čimbenicima pri kupovini i ne obraća pozornost na kvalitetu proizvoda.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Deklaracija predstavlja „osobnu iskaznicu“ svake namirnice koja otkriva njezino porijeklo, namjenu i sastav, ali nam istovremeno odaje dokaz o zdravstvenoj ispravnosti hrane, odnosno potvrđuje da je sigurna za konzumaciju. Temeljna znanja o nutricionizmu stječu se u osnovnoj školi, a tijekom života ih trebamo kontinuirano produbljivati jer čine važan dio „zdravstvene pismenosti“. Moć prevencije bolesti i održanja vitalnosti putem pravilne prehrane dobro je dokumentirana u brojnim znanstvenim istraživanjima. Stoga je od izuzetne važnosti obraćati pažnju na deklaracije koje se nalaze na proizvodima u trgovinama. Približno trećina ispitanika (31%) pozorno čita sve stavke deklaracije neovisno o proizvođaču, dok 45% ispitanika obraća pozornost samo na određene oznake, što daje dojam kako je naša populacija ipak sve više nutricionistički prosvijećena. Zanimljivo je kako 14% ispitanika navodi kako vjeruje brendovima, odnosno proizvođačima čije proizvode redovito kupuju pa ne obraćaju pažnju na deklaracije, što govori o snazi brenda, alii ukazuje na dužnost proizvođača da opravda stečeno povjerenje.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Polarizacija u raznim aspektima života jedna je od temeljnih karakteristika hrvatskog naroda, a slično je i s trendovima u prehrani. Iako su Hrvati općenito tradicionalan narod, istodobno smo vrlo ažurni u prihvaćanju i praćenju globalnih prehrambenih trendova. U ovome istražianju, 12% ispitanika redovito čita sve informacije o trendovima u prehrambenoj industriji, neovisno o izvoru. Vrlo je zanimljiv podatak kako se čak 73% ispitanika samo povremeno informira kada im se nešto učini zanimljivim, što znači da prosječni Hrvat kontinuirano „jedim okom prati“ medijske napise o prehrambenim trendovima. 7% ispitanika se ne informira jer smatraju kako su trendovi u prehrani prevara, a 5% ispitanika trendovi uopće ne zanimaju, a to su vjerojatno oni okorjeli tradicionalisti.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Zdravstveni problemi, trendovi u prehrani ili samo svijest i preferencije potrošača koji žele visokokvalitetne namirnice kontroliranog podrijetla, potaknuli su industriju na isticanje oznaka na prehrambenim proizvodima. Međutim, koliko su oznake prihvaćene govore i rezultati istraživanja koja su pokazali kako svega 23% ispitanika prepoznaje sve oznake i razumije njihovo značenje, dok ih 7% prepoznaje ali ne zna njihovo značenje. Zanimljivo je kako 63% ispitanika prepoznaje dio oznaka, što znači da je ipak trend praćenja oznaka na proizvodima u porastu. 6% ispitanika navodi kako ne prepoznaje oznake niti razumije njihovo značenje, a 1% ispitanika oznake ne zanimaju.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Što zapravo znači ekološki, bio ili organski proizvod? Izrazi eko, bio ili organski u većini svijeta su istoznačnice iako postoje izvjesne razlike budući da se te kratice zapravo vežu za zakonsku regulativu zemalja u kojima se koriste. U Hrvatskoj se najviše uvriježila oznaka „eko“ koja označava proizvode čiju masu čini najmanje 95 % ekoloških sastojaka. Ekološka proizvodnja podrazumijeva način poljoprivredne proizvodnje bez primjene agrokemikalija kao što su mineralna gnojiva, hormoni, pesticidi i sl., a zabranjuje i upotrebu GMO-a u bilo kojoj fazi ekološke proizvodnje. 20% ispitanika smatra kako nema razlike između pojmova bio, eko i organski proizvod. 36% ispitanika smatra kako je razlika između navedenih proizvoda mala, a njih 20% smatra kako je razlika velika. 23% ispitanika priznaje kako ne zna razliku između navedenih pojmova, što ukazuje na potrebu povećanja svijesti na nacionalnoj razini. Svi oni koji žele steći više znanja o ovim oznakama, kliknite ovdje.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Ekološka proizvodnja bilježi značajan trend rasta u Hrvatskoj, a njezino provođenje kontrolira nadležna inspekcija Ministarstva poljoprivrede. Gotovo 2/3 ispitanika zna kako Ministarstvo poljoprivrede regulira ekološku proizvodnju, dok 11% ispitanika smatra kako je za to zadužena Europska unija. Svega 2% ispitanika smatra kako su nadležni GMO proizvođači, a 8% ispitanika smatra kako se ekološka proizvodnja uopće na kontrolira. 12% ispitanika priznaje kako ne zna odgovor.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Genetički preinačeni organizmi (GMO) i GM hrana tekovina su moderne poljoprivrede i najžešća tema diskusija na području biotehnologije. Usporedo s novim znanstvenim dostignućima i neočekivanim probojem novih metoda proizvodnje vode se žustre medicinske, političke, etičke i religijske debate o proizvodnji i konzumaciji transgenih organizama. Istraživanje Hrvatske agencije za hranu provedeno prije nekoliko godina o stavovima stanovnika Hrvatske o GMO-u ukazuje na nepovjerenje prema genetički modificiranim organizmima i hrani. Približno 75 % ispitanika izjasnilo se kako ne odobrava GM hranu i kako je ne želi konzumirati. U ovome istraživanju, 24% ispitanika smatra kako se u Hrvatskoj smiju prodavati GMO proizvodi, a njih 33% smatra kako se smiju prodavati samo pod uvjetom da GMO ne prelazi određen postotak, što je u pravilu točno. Naime, u Hrvatskoj je dozvoljena prodaja proizvoda koji imaju manje od 0,9 posto GMO-a. 3% ispitanika smatra kako se GMO proizvodi smiju prodavati samo ako su iz uzgoja, što je također točno jer u Hrvatskoj nije dozvoljen uzgoj genetički modificiranih biljaka. U Hrvatskoj je zabranjen uzgoj genetički modificiranih biljaka, ali dopušten je uvoz i prodaja proizvoda koji imaju manje od 0,9 posto GMO-a, kao i uvoz GM stočne hrane.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Istraživanje je ujedno ispitivalo kolika je važnost načina uzgoja hrane koju konzumiramo za ispitanike . Tako je 30% ispitanika navelo kako kupuju isključivo namirnice provjerenog porijekla, dok 61% ispitanika smatra kako je porijeklo važno samo kod određenih namirnica. 7% ispitanika navodi kako im nije važan način uzgoja namirnica, već da im je važna samo cijena.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Generacija Milenijalaca te još mlađi pripadnici generacije Z glavni su pokretači rasta i prodaje kategorija hrane bez glutena, laktoze, alergena, GMO sastojaka i općenito, bez potencijalno štetnih sastojaka hrane. Dio je to njihovog identiteta i habitusa, međutim, ova je potreba djelomično i zdravstveno uvjetovana. Naime, među mlađim generacijama višestruko je veća učestalost različitih alergija i intolerancija. Stoga ove kategorije hrane bilježe stalan rast. Posljednje pitanje u ovoj online anketi odnosilo se na odabir područja koje je ispitanicima najvažnije, a mogli su birati između pojmova GMO, ekološki uzgoj, gluten i laktoza. Čak 68% ispitanika navelo je kako ih najviše zanima ekološka proizvodnja, a 22% ispitanika zanima i područje genetski modificiranih organizama. 5% ispitanika navodi kako im je preosjetljivost na gluten najvažnije područje interesa. Isto tako, 5 % ispitanika odabralo je intoleranciju na laktozu kao najvažnije područje. Podaci su to koji do neke mjere ukazuju na razmjer problema, budući da danas znamo da 1% populacije ima celijakiju (bolest preosjetljivosti na gluten), a do 6% osoba je preosjetljivo na gluten. Intolerancija laktoze u našem se podneblju bilježi u približno 10-12% populacije te postoji potreba i za ponudom i posebnim označavanjem takvih posebnih proizvoda.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Zaključno, čini se da Hrvati sve više promišljaju o onome što i kako jedu, a svijest i znanje su u porastu, kao i potreba za kvalitetnim nutricionističkim uslugama. Uloga prehrambene industrije je ponuditi kvalitetne proizvode i adekvatno ih označiti jer i supermarketi, tržnice i specijalizirane trgovine svojevrsni su „nutricionistički kabineti“ za laike.

Prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender i Petra Vlak, mag.nutr. / Vitaminoteka

www.vitamini.hr

Prilog je napravljen u produkciji tnative tima tportala u suradnji s Vindijom te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!