Proljeće je idealno vrijeme i za detoksikaciju, odnosno proces kojim izbacujemo nagomilane toksine iz organizma. Iako je kvalitetan detoksikacijski režim iznimno koristan i zdrav, većina ljudi nije spremna za radikalne promjene, pa se preporučuje uvođenje blagih promjena u prehrani koje ćemo lakše podnijeti, a koje će ipak uroditi odličnim rezultatima.

Povrće i voće zdrave su namirnice, no često je tretirano brojnim kemikalijama, pa se posljednjih godina sve više cijeni samoniklo bilje koje raste u nezagađenim predjelima. Mišancija ili mišanca, šparoge, gljive (koje tehnički gledano i nisu biljke), šumsko voće, kopriva, maslačak i druge jestive cvjetne vrste… sve to ne košta ništa osim vremena potrebnog za branje. Ako nemate vremena ili ste s prirodom na vi, branje prepustite znalcima (posebno ovo vrijedi za gljive), a većinu tih plodova divljine možete kupiti na tržnicama.

Ako imate na umu detoksikaciju i oporavak organizma od zime, dodatna prednost proljetnog kuhanja jesu jednostavnost i brzina pripreme i kuhanja. Budući da mnogi vitamini gube na vrijednosti dugom termičkom obradom, a brojni proljetni plodovi mogu se jesti sirovi ili tek kratko kuhani ili pečeni, jedite što više povrtnih i voćnih salata, grickajte mrkvu umjesto čipsa, povrće kuhajte kratko na pari ili pirjajte tako da ostane hrskavo. Tisuće jela mogu se napraviti kao prilozi ili preljevi za rižu, krumpir ili tjesteninu. Zaboravite barem na neko vrijeme vrhnje, a ako baš morate imati umak, neka bude mediteranski, crveni – sa zdravom rajčicom, češnjakom, lukom (po mogućnosti mladim) i aromatičnim travama.

Izvrsno je što za postizanje uspjeha ne morate proučavati debele knjige, dovoljno je slijediti savjet o biranju hrane što šireg spektra boja (bijela, crvena, zelena, žuta, narančasta, plava, ljubičasta), jer je to siguran znak prisutnosti raznolikih vrijednih nutrijenata, posebno vitamina i minerala. Jedite puno cikle, brokule, kupusa, zelenog lisnatog povrća, artičoke, patlidžana, tikvica, radiča, rikule, matovilca…

Vlakna su također čarobna riječ (ima ih puno u voću i povrću), no važno je jesti što više smeđe riže (svakako kušajte i crvenu i crnu, divlju), kruha i tjestenine od cjelovitih žitarica. Krumpir je također odlična podloga za kvalitetna proljetna jela: mediteranska prehrana oduvijek poznaje tzv. lešade – kuhani krumpir s povrćem, maslinovim uljem i češnjakom. Klasična lešada priprema se najčešće sa zelenim lisnatim povrćem, no zašto je ne biste kušali sa samoniklim srodnicima, takozvanom mišancijom?

Skuhajte krumpir, ispirjajte gljive na malo luka i maslinova ulja. Pomiješajte gljive i krumpir (lisičke su posebno ukusne spravljene na ovaj način), dodajte malo peršina i po želji češnjaka. Eksperimentirajte – neće škoditi ako dodate i koji listić rukole, matovilca, radiča ili čak kratko prokuhane hrskave i gorkaste vrhove šparoga. Povrću kojim ćete preliti rižu ili tjesteninu dodajte zdrave masnoće poput pinjola, orašastih plodova i sjemenki, a isti savjet vrijedi i za salate. Smanjite sol i papar te ih zamijenite raznovrsnim začinskim travama. Stari luk zamijenite mladim ne samo u salatama nego i kod kratkog pirjanja, a zeleni dio nikako ne bacajte.

Kopriva je vrijedna i ljekovita biljka. Možete je pripremati kao blitvu ili špinat, ali i od nje spraviti maštovite juhe i variva. Sjetite se zaboravljene palente – mišancija i/ili kopriva s palentom zapečenom u pećnici za lizati je prste, a k tome je i zdrava. Ovom jelu krasan dodatak su posni sirevi ili skuta.

Redovito pijte svježe ocijeđene sokove od različitog voća, ali i povrća – ne zaboravite da sok od cikle mnogi smatraju pomoćnim lijekom protiv zloćudnih bolesti. Pijte puno vode te zelenog i bijelog čaja. Ako ne možete bez životinjske hrane, uživajte u jadranskoj ribi. Ako pak imate priliku nabaviti ekološki uzgojena jaja ili mlijeko i mliječne proizvode krava, koza i ovaca koje pasu na slobodnoj ispaši daleko od industrije, uživajte do mile volje.

I najokorjeliji mesojedi, koji ne mogu bez odrezaka, bifteka, špeka i kobasice, puno će napraviti za svoje zdravlje ako veliki komad mesa zamijene malim i tanjur dopune rižom ili integralnom tjesteninom uz puno povrtnih priloga i salata.

Privremeno zaboravite šlag na voćnim salatama – dovoljno će biti puno različitog voća obogaćenog sitno sjeckanim ili mljevenim orašastim plodovima. Sve začinite s malo cimeta, vanilije, klinčića i/ili muškatnog oraščića. A ako baš jako volite  šlag, zamijenite ga kremom od blago zaslađene skute - mnogi koji su ovo kušali iznenadili su se i izjavili da im se ovaj blago kiselkasti okus sviđa više od okusa klasičnog šlaga spravljenog od (pre)masnog slatkog vrhnja.