Zagađenje je sve veće, svakoga dana u amosferu i u okoliš ispuštamo gomile ugljičnog doksida i plastičnog i drugog otpada. Također, treba naglasiti da je recikliranje i ponovno upotrebljavanje stvari, osim što je bolje za okoliš, bolje i za kućni budžet jer se dosta novca može uštedjeti ako, recimo, umjesto plastičnih tanjura i čaša koristimo one konvencionalne koje ćemo poslije oprati.

Ukupna količina otpada u Europi godišnje se kreće oko brojke od 3.000 milijuna tona, od čega je 306 milijuna tona (ili 415 kilograma po stanu) komunalnog otpada, a oko 30 milijuna tona opasnog otpada.

Hrvatska godišnje proizvede oko 13,2 milijuna tona otpada, a od toga 1,2 milijuna tona komunalnog otpada (ili 270 kilograma po stanu) te 0,1 milijun tona opasnog otpada. Ipak, treba znati da su podaci kojima se raspolaže stari nekoliko godina, a u trendu je porast otpada po glavi stanovnika. Da bi stvar bila još gora, u Hrvatskoj se reciklira tek 10 posto otpada. Primjera radi, Njemačka reciklira čak 70 posto svog otpada!

S obzirom na ove, često porazne podatke, evo kako i ti možeš smanjiti količinu otpada pa promisli o tome kada sljedeći put slaviš svoj roćkas ili praviš kakvu sličnu feštu, ali i prilikom kupovanja materijala za školu ili hobi. Evo bez čega sigurno možeš:

1. Kemijskih olovaka koje se cijele bacaju kada se potroše – radije biraj one kojima se može promijeniti uložak.

2. Grickalica i čokoladica u malim pakiranjima – uvijek je bolje kupiti veće pakovanje i one koji nisu ispod vrećice pakirani u niz manjih papirića i vrećica.

3. Jednokratnih britvica za brijanje – probaj one kojima se mijenja žilet.

4. Plastičnih čaša – koristi staklene.

5. Vode iz boce – probaj onu iz slavine.

6. Vlažnih maramice za ruke, za čišćenje lica i slično – probaj s običnim sapunom i vodom, a šminku probaj očistiti običnim rupčićem koji se može prati.

7 .Plastičnih tanjura – probaj one obične, koje se peru.

8. Plastičnih žlica, noževa i vilica – osim što lako pucaju, vrlo su štetne za okoliš pa probaj one koje se peru.

9. Običnih baterija – probaj one koje se pune. U početku su nešto skuplje, ali se isplate na dulje staze.

10. Sokova u ambalaži koja se ne može reciklirati.

11. Plastičnih vrećica – uvijek ponesite svoju staru vrećicu ili torbu sa sobom u trgovinu. Također, postoji voće i povrće koje nije potrebno stavljati u vrećice koje nam se nude u trgovini prije vaganja – npr. banane, krastavci i slično. Idete li na tržnicu, ponesite svoju vrećicu i ponudite trgovcima da vam u nju stave voće ili povrće koje ste kupili.

12. Papirnati ručnici – zamijenite ih s običnim kuhinjskim krpama ili maramicama.

13. Vlažne maramice za čišćenje prašine – krpa umočena u vodu napravit će jednako dobar posao.

14. Aluminijske folije – hranu stavite u posudu pa onda u hladnjak, a za pečenje izaberite vatrostalnu posudu s poklopcem pa vam folija neće ni trebati u većini slučajeva.

15. Tanke prozirne folije za održavanje svježine – također će višenamjenska posuda napraviti istu stvar.