intrigantni državni tajnik

Poklanjamo knjigu 'Henry Kissinger 1923. – 1968.: Idealist'

  • Autor: L.P./Promo
  • Zadnja izmjena 28.10.2020 13:43
  • Objavljeno 21.10.2020 u 15:17
tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

Henry Kissinger – intrigantni državni tajnik koji je krojio svjetsku politiku

Dobitnik Nobelove nagrade za mir i Predsjedničke medalje slobode, počasni vitez zapovjednika Reda sv. Mihovila i sv. Jurja, vrsni lingvist, jedan od najimpresivnijih državnih tajnika i uopće političara u modernoj povijesti, istodobno napadan i voljen, hladan i briljantan – tako bi se najkraće mogao opisati Henry Kissinger.

U pustolovinu otkrivanja izvora njegove biti upustio se vrsni biograf Niall Ferguson i napisao impresivno djelo od nekoliko stotina stranica „Henry Kissinger 1923. – 1968.: Idealist“. Knjigu je pisao punih deset godina kako bi uistinu prikazao objektivne činjenice iz života vjerojatno najpoznatijeg američkog državnog tajnika svih vremena.

Ono zbog čega je u tome uspio više nego ijedan drugi autor je to što je imao pristup i Kissingerovim privatnim spisima, ne samo dokumentaciji iz doba njegova službovanja u vladi, pohranjenoj u Kongresnoj biblioteci, nego i privatnoj dokumentaciji darovanoj Sveučilištu Yale 2011. godine, koja obuhvaća više od stotinu kutija osobnih spisa, pisama i dnevnika datiranih do 40-ih godina 20. stoljeća. Zajedno sa suradnicima prikupio je 8380 dokumenata – ukupno 37 645 stranica koje su izvučene ne samo iz Kissingerovih privatnih i javnih spisa nego i novinskih članaka, intervjua sa suradnicima, pa čak i područja pop-kulture. Ukratko, autor je došao do materijala iz 111 arhiva diljem svijeta. Usto, imao je priliku intervjuirati i samog Kissingera, a sve to omogućilo je da sada i na hrvatskome jeziku imamo remek-djelo koje je svjedok povijesti, ali i intimnog života jednog velikana.

No tko je uopće uistinu bio Henry Kissinger?

Zašto ga jedni vole i smatraju ga junakom, a drugi ga nazivaju špijunom? Zašto ga neki smatraju „majstorskim graditeljem novoga svjetskog poretka“, a drugi „jednim od najopakijih pojedinaca koji je ikada živio“?

Kissinger je od 1973. do 1977. godine bio državni tajnik Sjedinjenih Američkih država, prvi čovjek u povijesti na toj dužnosti koji je rođen u inozemstvu, na najvišem položaju u izvršnoj vlasti poslije predsjednika i potpredsjednika. Međutim, njegov utjecaj na vanjsku politiku Sjedinjenih Američkih Država nije bio ograničen na te godine. Prije 1969. godine imao je važne uloge kao savjetnik i neslužbeni izaslanik Johna F. Kennedyja i Lyndona B. Johnsona. Pod Ronaldom Reaganom bio je na čelu Nacionalne dvostranačke komisije za Srednju Ameriku koja se sastajala od 1983. do 1985. godine. Od 1984. do 1990. bio je član Predsjednikova savjeta za obavještajne podatke o vanjskim prijetnjama. Bio je i član Komisije za integriranu dugoročnu strategiju i Odbora za obrambenu politiku.

Svojim je znanjem, poznanstvima i utjecajem krojio neke od prijelomnih trenutaka svjetske povijesti. Bio je odgovoran za Pregovore o ograničenju strateškog naoružanja i za Antibalistički raketni sporazum sa Sovjetskim Savezom. Dok je bio na dužnosti, Sjedinjene Države ratificirale su Ugovor o neširenju nuklearnog oružja, međunarodnu konvenciju o zabrani biološkog oružja, Helsinški završni dokument, uključujući Članak 10, koji je (koliko god se malo sviđao Kissingeru) obvezivao potpisnike s jedne i druge strane željezne zavjese da „poštuju ljudska prava i osnovne slobode, uključujući slobodu misli, savjesti, religije ili vjere, za sve bez obzira na rasu, spol, jezik ili religiju“. Kissinger je bio taj koji je sa Zhouem Enlajem uspostavio diplomatske odnose između Sjedinjenih Država i Narodne Republike Kine, što je možda jedna od prekretnica u Hladnom ratu. Kissinger je bio taj koji je pregovarao o svršetku Jomkipurskog rata između koalicije arapskih država i Izraela i čiji su naizmjenični pregovori sa zaraćenim stranama utrli put Sporazumu iz Camp Davida. I to su samo neke od njegovih brojnih zasluga.

No, s druge strane, zvali su ga „vladarom iz sjene“, manipulatorom i lašcem. I Kissinger je sve to znao. U više je navrata u intervjuima rekao da je svjestan glasa koji ga prati i da ne može učiniti ništa doli časno raditi svoj posao. Nije mu predstavljalo problem ni to što su ga mediji ponekad „rastrgali“ u svojim člancima, no ono što je štitio svom snagom bio je njegov privatni život. Ipak, Ferguson nam daje uvid i u taj aspekt njegova lika i djela. Dobio je uvid u to kakav je Kissinger u ulozi sina, brata, ljubavnika, supruga, oca, razvedenika.

Pritom je posebno zanimljiv njegov odnos sa drugom i možda i najvažnijom suprugom koja ga je oblikovala na neki način, Nancy Maginnes. Njihovu je privatnost Kissinger uspio sačuvati deset godina. Naime, tada je postojao dogovor između medija i političke elite pa su tako, iako su novinari znali su da su Nancy i Kissinger bili zajedno ili u New Yorku ili u Washingtonu svaki drugi tjedan po jedan vikend, prešutno su se dogovorili da ne objave ništa u tisku.

Osim toga, malo je poznato da se Kissinger pojavio i u serijama „Dinastija“ i „Colbertove vijesti“, a dok su svi ostali državni tajnici bili karikirani u novinama, on je postao ni više ni manje nego lik u animiranim televizijskim serijama „Simpsoni“ i „Obiteljski čovjek“.

Zašto desetljećima toliko intrigira javnost, zašto ga jedni štuju, a drugi mrze te bi li svjetska politička povijest bila nalik današnjoj da nije bilo njega, saznajte u remek-djelu koje je osvojilo svijet, „Henry Kissinger 1923. – 1968.: Idealist“.

Čitateljima tportala darujemo jedan primjerak knjige „Henry Kissinger 1923. – 1968.: Idealist“, a dobitnik je Jurica Čular.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!