IZLOžba u samoboru

Od obožavanja do sotoniziranja: Kako su u domaćoj umjetnosti predstavljene mačke

15.10.2019 u 13:31

Bionic
Reading

U Galeriji Prica Pučkog otvorenog učilišta Samobor otvara se izložba 'Mačka u hrvatskoj likovnoj umjetnosti' 18. listopada 2019. u 19 sati na kojoj će biti predstavljena ostvarenja brojnih domaćih umjetnika nastala u razdoblju od gotovo dva stoljeća s jednim zajedničkim motivom - mačkom

Autorice su Dajana Vlaisavljević i Snježana Pavičić, kustosica Nikolina Šimunović, a izložba je nastavak ciklusa 'Animalizam u hrvatskoj likovnoj umjetnosti' koja je u Galeriji Prica pokrenuta 2013. opsežnom izložbom 'Pas u hrvatskoj likovnoj umjetnosti'.

Kako u tekstu predgovora kataloga ističe Dajana Vlaisavljević, kada je riječ o mačkama u likovnoj umjetnosti, očit je dualizam odnosa čovjeka prema mački koji je često ekstreman – obožavanje, uživanje u ljupkosti nasuprot omraženosti i sotoniziranju te životinje. 'Jedno je sigurno, od vremena egipatskog obožavanja mačke, današnje doba je najsklonije mačkama u društvu pa tako i u likovnim umjetnostima. Ne zadirući u druga područja bavljenja odnosom čovjeka i mačke pokušat ćemo ukazati na ikonografski fenomen mačke u našoj likovnosti od začetaka modernog izraza u nas do danas', tumači Vlaisavljević.

  • +9
Mačka u hrvatskoj likovnoj umjetnosti Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo fotografije

Snježana Pavičić naglašava da postoji velik broja djela s motivima mačke umjetnika svih generacija, od tradicionalista i modernista do suvremenih autora, pa je u tom širokom pregledu bilo moguće utvrditi pluralizam ideja i pristupa različitih ikonografskih i simboličkih obilježja. Izložba je također potaknula stvaranje novih djela, poput onih renomiranih slikara Đure Sedera i Zlatka Kesera, a osim toga ukazat će na postojanje manje poznatih radova iznimnih umjetnika Vlade Kristla i Luje Bezeredija.

Bit će tu i crteži i varijacije na temu mačke u djelima Antuna Motike, Antuna Maslea, Ive Šebalja, Slavka Šohaja, Slavka Striegla, Ive Lovrenčića i Ivana Kožarića, primjeri skulptorskih izvedbi Branka Ružića, Ivana Lesiaka, Marije Ujević Galetović, Vere Dajht Kralj i Izvora Oreba.

Izdvojeno je i nekoliko umjetnika mlađe generacije, među kojima su Denis Krašković, Ivica Malčić, Igor Kuduz, Stipan Tadić i Pavle Pavlović, koji na različite načine korespondiraju s aktualnim estetikama i virtualnim svjetovima.

Iz bogate plakatno-ilustracijske produkcije, koja zahtijeva posebnu izložbu, izdvajaju se Boris Bućan i Svjetlan Junaković, u podlozi čijih radova je uvijek naglašen umjetnički koncept.