Knjiga donosi opsežan pregled rada dizajnerskog dvojca Božesačuvaj, ali istodobno i drukčiji pogled na hrvatske devedesete – desetljeće stvaranja države i novih demokratskih institucija, rata i tranzicije, ali i intenzivnog širenja prostora slobodnog mišljenja, kritike i kulturnog pluralizma.

Albino Uršić i Boris Kuk svojim su plakatima, omotima, kampanjama i autorskim intervencijama komentirali gotovo sve prijepore vremena u kojem su djelovali: rat, politiku, nacionalizam, cenzuru, ljudska prava, Crkvu, medije, konzumerizam, popularnu kulturu i svakodnevicu. Humor, ironija i provokacija pritom nisu bili sami sebi svrha. Njihovi su radovi stalno iskušavali granice onoga što se u mladoj hrvatskoj demokraciji smjelo reći, pokazati i dovesti u pitanje. Darko Glavan još je devedesetih njihov rad opisao kao uporno proširivanje „prostora mogućeg i dozvoljenog“, dok Slavenka Drakulić u monografiji Božesačuvaj smješta i u područje vizualnog aktivizma.

Upravo je zato 'Božesačuvaj nas devedesetih' više od klasične dizajnerske retrospektive. Radovi su u knjizi povezani s novinskim tekstovima, dokumentima, intervjuima, osobnim sjećanjima i komentarima ljudi koji su isto razdoblje neposredno živjeli i oblikovali. Monografiju je uredila Rujana Jeger, čiji urednički komentari dodatno osvjetljavaju društveni i kulturni kontekst prikazanih radova. Tako se devedesete ne rekonstruiraju iz jedne naknadne perspektive, nego kroz mnoštvo različitih glasova i iskustava.

Monografija povezuje društveni i politički kontekst devedesetih s radom Božesačuvaj na području dizajna, medija, kulture i glazbene scene.

Uz monografiju će biti predstavljeno i posebno vinilno LP izdanje s izborom pjesama s albuma za koje su Božesačuvaj oblikovali omote, a agencija Real grupa je suizdavač. LP je svojevrsni glazbeni dodatak knjizi, ali i presjek domaće rock-scene devedesetih – glazbe kojoj su Uršić i Kuk svojim dizajnom davali vizualno lice.

Širu sliku razdoblja grade i autori tekstova okupljenih u knjizi. O Božesačuvaj, ali posredno i o Hrvatskoj i Zagrebu devedesetih, pišu Slavenka Drakulić, Mirko Ilić, Miljenko Jergović, Darko Glavan, Vladimir Maleković, Feđa Vukić, Aleksandar Dragaš, Zinka Bardić, Siniša Škarica, Zlatko Gall, Rujana Jeger, Maja Rožman i Tomislav Buntak. Njihove perspektive dolaze iz književnosti, dizajna, povijesti umjetnosti, novinarstva, glazbene kritike i popularne kulture, pa monografija istodobno postaje i dokument hrvatske kulturne i društvene povijesti jednog prijelomnog desetljeća.

Kako u predgovoru monografije ističe dekanica Akademije likovnih umjetnosti Maja Rožman, rad Božesačuvaj nije važan samo kao dio povijesti dizajna nego i kao primjer umjetničke i autorske odgovornosti te podsjetnik da sloboda izražavanja i kritičko mišljenje nisu vrijednosti koje društvo jednom zauvijek stekne.

Monografiju 'Božesačuvaj nas devedesetih' izdaje Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.