MALI GRAĐEVINARI

Nevjerojatni primjeri životinjske arhitekture

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 12.05.2011 10:06
  • Objavljeno 12.05.2011 u 08:00
svizac podzemni glodavac

svizac podzemni glodavac

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Ljudi znaju da su različiti od životinja. Naša sposobnost korištenja oruđa samo je jedna od stvari koja nam je omogućila da sagradimo mjesta gdje ćemo ih zatvoriti da bismo ih u miru mogli promatrati. No ako mislite da je sposobnost građenja zatvora ili gradova ljudska posebnost, prevarili ste se. Životinje možda ne koriste isto oruđe, no priroda je prepuna primjera njihovih građevinskih projekata

Veliki zid dabrova

Iako se mit da se Kineski zid vidi iz svemira često spominje, to nije istina. No postoji jedan zid koji se stvarno vidi iz svemira – ogromna brana koju su sagradili dabrovi u North Alberti u Kanadi

Ljudi su tek s pojavom Google Eartha otkrili da je 850 metara dugačka brana, koja nije sagrađena na rijeci, već na močvarnom dijelu nacionalnog parka Wood Buffalo oko 190 kilometara od gradića Forta McMurrayja, najveća brana na svijetu. Znanstvenici nagađaju da je dabrovima trebalo oko 20 godina da je sagrade.

Sagradili su je da bi se zaštitili od neprijatelja, no u međuvremenu se pretvorila u turističku atrakciju. Većina životinja, poput medvjeda i lisica koji vrebaju dabrove, ne može proći kroz zid koji su podigli zubati glodavci. Osim što im brana služi za zaštitu, oni u njoj i žive.

Termitske metropole

Termiti imaju reputaciju da ruše kuće izjedanjem drveta, no u stvarnosti su ti veliki bijeli insekti sjajni arhitekti i građevinari. U divljini suptropskog i tropskog područja termiti od komadića drveta, blata te svog izmeta grade brdašca visoka oko deset metara, ispod kojih su cijeli gradovi.

Kad bi termiti bili ljudske veličine, njihovi domovi bili bi kilometrima visoki gradovi. No koliko god da su termitska obitavališta velika na površini, njihova stvarna veličina je pod zemljom. Podzemni dijelovi kolonija termita znaju se prostirati i na nekoliko kvadratnih kilometara.

U svojim metropolama termiti uzgajaju gljive koje im služe kao hrana, a imaju čak i posebne prostorije za parenje. Možda najnevjerojatniji podatak u vezi termitskih gradova je da imaju 'centralno grijanje' – brdašca sagrađena na površini služe kao izvor topline za podzemlje, a postoje i tuneli koji ispunjavaju funkciju ventilacije.

Dakle, dok su ljudi još živjeli u kolibama od blata, termiti su uzgajali svoju hranu i kontrolirali kakvu temperaturu će imati u kojem dijelu svojih ogromnih gradova.

Gradovi podzemnih glodavaca

Mali glodavci koji kopaju rupe pod zemljom uglavnom su poznati iz filmova u kojima maltretiraju igrače golfa i uzgajivače raznih povrća. Iako izgledaju slatko, radi se o pravim štetočinama koje grade ogromne gradove pod zemljom.

Naoko nevini podzemni glodavci kopaju stotine kilometara tunela koje povezuju prostorije u kojima žive. U takvim gradovima zna živjeti i po tisuću podzemnih glodavaca koji kradu hranu s površine i donose je u sigurnost svojih jazbina - u obrazima.

Pod zemljom imaju sobe za spavanje, sobe za zimovanje te rodilišta. Podzemni glodavci, kao i termiti, kontroliraju temperaturu u svojim gradovima.

Kako su podzemne prostorije podložnije poplavama, glodavci na početku svojih tunela imaju odvodne kanale. Osim svih dosad spomenutih pogodnosti, podzemni glodavci imaju i organiziranu stražu na ulazima u tunele da bi na vrijeme spazili neprijatelje i obavijestili ostatak grada o opasnosti.

Skrivene jame u kojima vrebaju pauci

Kao da nije dosta to što su opremljeni najboljim mogućim sredstvom za lov, u Australiji postoje pauci koji umjesto da pletu mreže u koje će se plijen sam uloviti kopaju jame koje zatim vješto sakriju, pa u njima čekaju svoj budući obrok. Osim što im je iskopana jama savršeno mjesto za zasjedu, ti pauci i žive u njima.

Jamu skrivaju vratašca od zemlje i lišća. Kažemo vratašca, jer imaju male šarke napravljene od paukove mreže.

Kako nemaju male kamere kojima bi pratili tko je u blizini njihovog doma, australski crveni pauci pletu kompleksan sustav niti koje ih upozoravaju da je neprijatelj ili potencijalni obrok na putu.

Gradovi pauka

Pauci inače ne surađuju jedni s drugima i vrlo je rijetko vidjeti mnogo pauka na istom mjestu. Osim ako se ne radi o Teksasu.

Jedina stvar strašnija od pauka je mnoštvo pauka prijatelja. Oko 80 kilometara od Dallasa, na obali jezera Tawakoni, nalazi se oko 200 metara široka paukova mreža u kojoj živi preko deset različitih vrsta pauka.

Znanstvenici pretpostavljaju da se zbog povećanja razine vlage povećala i populacija insekata koje pauci inače jedu, pa je zbog toga došlo do neviđenog povećanja i u njihovom broju. No ne radi se o  izoliranom slučaju.

U Kanadi se mreža malih osmonogih životinja prostire na 24 hektara, a u njoj živi oko deset milijuna pauka. Biolog Brian Thair je u šali komentirao da su se ujedinili da bi pokušali uloviti ovcu.

Nakon što smo vidjeli fotografije iz Kanade, sve što ćemo reći je - vrlo duhovito.

Osinji zatvori

Ako su pauci zlikovci u svijetu buba, ose kopačice su svakako policija. No ne ona vrsta policije koja slijedi slovo zakona, već tajna policija koja svoje zločince sprema u najstroži zatvor i zatim ih osudi na okrutnu smrt.

Kao većina osa, i te jedu pauke, no ose kopačice otišle su korak dalje, pa pauke stavljaju u zatvore napravljene od blata i vlastite bljuvotine.

U osinjim ćelijama zna se naći i po tri pauka odjednom, no sa zatvorenicima nikad nema problema jer su paralizirani osinjim otrovom.

Svi pauci u osinjim zatvorima na kraju završe kao hrana larvama kad se jaja čuvara zatvora izlegnu.

Ako nismo prije spomenuli, jaja iz kojih larve izlaze nalaze se u ćelijama s paucima. Priroda je okrutna, koliko i fantastična.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi