KAO IZ MAŠTE

Čuda prirode koja nas oduševljavaju

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 24.05.2010 09:05
  • Objavljeno 24.05.2010 u 09:05
munje Catatumbo Venezuela

munje Catatumbo Venezuela

Izvor: Creative Commons / Autor: Thechemicalengineer

Ako niste posjetili Venezuelu ili bili na godišnjem odmoru u Maroku, vjerojatno nikad niste vidjeli 'beskonačnu oluju' ili koze koje stoje na granama endemskog stabla argana. No to su samo neka od neobičnih prirodnih čuda koja se mogu vidjeti širom svijeta
arka D  / marco arcangeli

arka D / marco arcangeli

Izvor: Creative Commons / Autor: arka D / marco arcangeli

Koze u Maroku

Misteriozna venezuelanska 'beskonačna oluja' poznata i kao 'munja Catatumba' jedinstven je prirodni fenomen koji se oko 150 noći u godini događa na ušću Rijeke Catatumbo koja utječe u jezero Maracaibo. Radi se o udarima munja koji stvaraju napon električnog luka između oblaka na visini od pet kilometara.

Tijekom noći kad je 'beskonačna oluja' u tijeku munje znaju udariti i do 280 puta na sat, pa tako po nekim procjenama močvarno područje iznad kojeg se stvara doživi preko milijun električnih udara. Zbog toga se to mjesto smatra najvećim izvorom ozona na Zemlji.

Ta gotovo stalna oluja može se vidjeti s udaljenosti i do 400 kilometara, pa je također poznata pod još jednim imenom – 'svjetionik Maracaiboa'. Vjeruje se da cijeli fenomen nastaje zbog sudara vjetrova koji se spuštaju s Anda s metanom i zrakom iznad močvarnog područja.

Oluja je ove godine prestala u siječnju te uzrokovala strahove da se neće vratiti, no munje su ponovo počele sjajiti venezuelanskim nebom tijekom travnja. Mnogi stručnjaci za okoliš žele staviti to područje pod zaštitu UNESCO-a.

Crno sunce u Danskoj

U Maroku koze ne pasu samo po stijenama. Postoji drvo čije plodove ovi spretni biljojedi vole više od svih drugih što često i dokazuju tako da se popnu i na njegove najviše grane.

Stablo zbog kojih koze postaju raspoložene za majmunarije je argan, endemsko drvo s plodovima sličnim maslini. Sam plod u sebi ima košticu koja sadrži jezgru od koje se pravi argansko ulje koje se u Maroku koristi za kuhanje i kozmetiku.

Pastiri obično prate svoje stado da bi pokupili koštice plodova koje koze pljuju, jer ih ne mogu provariti. Ovaj neobični ritual traje već stoljećima, ako ne i dulje, no stabla argana polako nestaju zbog pretjerivanja pri berbama.

Sada je područje na kojem stabla argana rastu zaštićena biosfera, a pokušava se i zabraniti vođenje koza na 'pašu' tijekom određenih dijelova godine da se plodovima omogući da sazru te padnu na tlo. Tako skupljeni plodovi draži su i proizvođačima arganskog ulja kojima se ideja da će morati reklamirati proizvod za koji ljudi znaju da je bio u ustima (ili u probavnom traktu) koza nije pretjerano svidjela.

Crvena kiša u Kerali

Prije više od osam godina, u Kerali, državi koja čini sastavni dio Republike Indije, tijekom ljeta povremeno je padala crvena kiša. Suvišno je reći da se stanovnicima male države nije svidjelo to što kiši nešto nalik na krv. Osim crvenih, padale su žute, zelene i crne kiše.

Nakon prvobitne pretpostavke da se radi o prašini meteora koji se navodno raspao u Zemljinoj atmosferi, indijska vlada pokrenula je istragu. Otkriveno je da su obojane kiše bile posljedica spora lokalne vrlo česte alge.

No prije otprilike četiri godine crveni pljuskovi ponovo su došli u centar pažnje kad su dvojica znanstvenika, Godfrey Louis i Sanhosh Kumar sa Sveučilišta Mahatma Gandhi u Kottayamu izjavili da su razlog čudne boje kiše čestice vanzemaljskog podrijetla. Krajnji zaključak za ovu čudnu pojavu još ne postoji, jer se mnogi znanstvenici ne mogu složiti oko toga je li u oblacima iz kojih je kišilo bilo čestica prašine ili pijeska i o kakvim se točno sporama radi.

U Danskoj tijekom proljeća ptice koje pripadaju obitelji europskih čvoraka oko pola sata prije zalaska sunca skupljaju se u jata i postaju dio fenomena poznatog u tom kraju kao 'crno sunce'. Stotine tisuća ovih ptica izvode čudne plesove po nebu, uglavnom iznad močvara zapadne Danske u potrazi za dobrim mjestom za noćenje.

Znanstvenici kažu da ta neobična pojava ima i obrambenu komponentu. Bilo koji grabežljivac koji se nađe u jatu bit će zapljuvan i pogođen ogromnom količinom izmeta čvoraka te će ili pobjeći ili pasti u močvaru i utopiti se.

Kamo god da krenemo, priroda je puna nevjerojatnih pojava, lijepih i čudnih, zabavnih i misterioznih, često čudnijih i od plodova mašte.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi