Boje bolje opisuju raspoloženje od riječi

Osjećate li se nikako i sivo danas? Ili žalosno i plavo? A možda isijavate crvenom jer ste zeleni od ljubomore... Boje kojima vrlo često opisujemo vlastito raspoloženje puno su korisnije nego što mislimo, pokazalo je novo istraživanje

Istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu BMC Medical Research Methodology pokazalo je da ljudi koji pate od depresije ili tjeskobe svoje raspoloženje najčešće povezuju sa sivom bojom, dok sretniji ljudi preferiraju žutu. Ovo otkriće koje s visokom točnošću povezuje raspoloženja s bojama moglo bi ubuduće pomoći doktorima da prepoznaju probleme djece i drugih pacijenata koji imaju poteškoća s verbalnom komunikacijom.

Boje u psihologiji

PLAVA – povezana sa smirenošću i opuštanjem jer predstavlja mirne stvari poput mora i neba; ekstremna smirenost može dovesti do depresije ili tuge (plavi osjećaj), ali uglavnom predstavlja smirenost i hladnokrvnost.
CRVENA – povezana sa seksualnošću i strašću, energijom i moći; poput svjetla na semaforu crvena boja promatraču govori da 'stane i promotri'; neki smatraju da crvena boja krijepi i jača, ali sigurno potiče uzbudljivo raspoloženje
ŽUTA – povezana sa suncem i toplinom, ali istovremeno signalizira oprez; premda je ponekad stavljaju u kontekst kukavičluka, žuta je benigna i blaga te takvo i raspoloženje potiče
ZELENA – predstavlja rođenje, a kao boja trave, drveća i novca označava plodnost i bogatstvo; nježna je i izaziva ugodno raspoloženje, a zbog povezanosti s prirodom pripisuju joj se i iscjeliteljske moći
BIJELA – povezana s čistoćom i vrlinom; slaže se sa svime i 'ne može pogriješiti'; poput kauboja koji u vesternima nose bijele šešire, ta boja predstavlja pozitivce, dobrotu
CRNA – povezana sa smrću i nepoznatim, te predstavlja duhovnu mistiku; vječna je i unatoč mnogim negativnim predznacima izaziva čarobno raspoloženje i tajanstvenost

'Ovo je način mjerenja tjeskobe i depresije posve oslobođen upotrebe jezika. Ono što je zanimljivo jest činjenica da bi ova metoda mogla biti bolja i učinkovitija za prepoznavanje nečijeg raspoloženja od pitanja', rekao je suautor studije, gastroenterolog Peter Whorwell u Sveučilišnoj bolnici u Manchesteru.

Boje se često koriste kao metafore raspoloženja, ali nitko dosad nije sustavno istražio njihovu direktnu vezu. Kako bi to učinili, Whorwell i njegovi suradnici odabrali su zato osam boja – crvenu, narančastu, zelenu, ljubičastu, plavu, žutu, ružičastu i smeđu – te su svaku podijelili na četiri nijanse. Kad su dodali bijelu, crnu te četiri nijanse sive, dobili su konačnu skalu od 38 opcija koju su prikazali u obliku kotača.

Istraživanje su proveli na 105 zdravih odraslih osoba, 110 ljudi koji pate od tjeskobe i 108 depresivnih osoba te im e-mailom poslali obojeni kotač koji su izradili.

Svaku osobu zamolili su da odabere najdražu boju i boju koja ih najviše privlači. Naposljetku su im rekli da odaberu boju za koju smatraju da najbolje opisuje njihovo svakodnevno raspoloženje posljednjih nekoliko mjeseci. Zasebna grupa od 204 zdrava dobrovoljca razvrstala je boje u grupe: pozitivna, negativna i neutralna.

Bez obzira na to jesu li depresivni, anksiozni ili zdravi, ljudi najviše vole plavu i žutu boju. Najpopularnija boja kod zdravih ljudi, nijansa plave, nalazila se pod brojem 28 na skali, dok je nijansa pod brojem 27, malo tamnija od broja 28, bila najomiljenija kod ljudi s depresijom ili tjeskobom. Nijansu žute odabrali su svi kao boju koja najlakše odvlači pažnju.

Međutim, kad su došli do ocjenjivanja vlastitog raspoloženja, grupe su se počele uvelike razlikovati. Samo 39 posto zdravih ljudi povezalo je svoje raspoloženje s nekom bojom uopće, a među onima koji jesu žuta je bila najpopularnija.

S druge strane, oko 30 posto ljudi koji boluju od tjeskobe odabralo je nijansu sive, kao i više od 50 posto depresivnih ispitanika, za boju koja najbolje opisuje njihovo raspoloženje. Za usporedbu, sivu je odabralo samo deset posto zdravih sudionika.

Znanstvenici su također otkrili da kod povezivanja boja s raspoloženjem veliku ulogu igra intenzitet boje. 'Svjetloplava se ne povezuje s lošim raspoloženjem, ali tamnoplava da. Nijansa je čak važnija od same boje', rekao je Whorwell.

Whorwell i suradnici sad skalu testiraju na pacijentima s drugim simptomima te se nadaju da će im boje otkriti stavove pacijenta i eventualnu reakciju na pojedine metode liječenja, poput hipnoze.

Naime, ljudima je uglavnom neugodno zbog gastroenteroloških problema pa neverbalne metode prikupljanja informacija imaju prednost pred konverzacijom. Ako se metoda ispitivanja bojama pokaže učinkovitom, mogla bi se koristiti u medicini, od pedijatrije do kirurgije.

'Sad imamo novi instrument. Moramo se samo poigrati time i otkriti kako se sve može primijeniti', rekao je Whorwell.