Žohari su možda među najomraženijim insektima na svijetu, no u stvarnosti samo oko 30 od gotovo 5.000 vrsta ima neke veze s ljudima. Žohari nisu ni približno toliko rasprostranjeni poput mrava ili pčela, no žive u zajednicama koju čine obitelj i 'prijatelji' s kojima traže hranu i od kojih se ne vole odvajati. Većina vrsta žohara su brižni roditelji, a jedna vrsta koja ne može letjeti svoje mlade nosi pod leđnim oklopom gdje se oni hrane njezinom krvlju, piše Listverse

Uholaže

Uholaže su među rijetkim nedruštvenim insektima koji se brinu za svoje potomstvo i duže nego je to stvarno neophodno – majke im osiguravaju sigurno gnijezdo, čiste ih i donose im hranu. To se nastavlja čak i kad se potomci već mogu brinuti za sebe.

Anarrhichthys ocellatus

Jedna od vrsta grgečke (Anarrhichthys ocellatus) riba je šiljatih zuba i moćne vilice kojom može prožvakati čak i rakove, školjke i morske ježince. No bez obzira na to što izgledaju kao čudovišta, ove ribe se cijelog života pare isključivo s jednim partnerom, a 'bračni par' zajedno čuva ikru. Ženka svojim zmijolikim tijelom ovije oko 10.000 jaja i u tom položaju ostaje oko četiri mjeseca, dok mužjak lovi i donosi hranu. Mužjak slobodno vrijeme provodi ovijen oko ženke kako bi dodatno zaštitio svoju obitelj.

Šistozomijaze

Šistozomijaze su mikroskopski parazitski virnjaci krivi za istoimenu bolest, no teško je ljutiti se na rako romantične nametnike. Dok su ostali virnjaci uglavnom dvospolci, šistozomijaze imaju spolove i nakon parenja najčešće ostaju zajedno. Mužjak se omota oko tanje ženke i lako je moguće da par nametnika u takvom zagrljaju provede ostatak svog života dok ih krvotok godinama nosi po nečijem tijelu.

Škorpioni

Gotovo je suvišno reći da su škorpioni na lošem glasu, no ono što vjerojatno malo ljudi zna jest da su iznimno brižni roditelji. Majka male škorpione nosi na leđima nekoliko mjeseci nakon što dođu na svijet i hrani ih sitnim dijelovima svog ulova. Potomci znaju ostati uz svoje roditelje godinama i to je vjerojatno jedan od razloga zašto se ta vrsta skiće po Zemlji već oko 500 milijuna godina.

Krpelji

Krpelji koji se hrane izmetom šišmiša možda ne djeluju kao plodno tlo za ljubav i obitelj, no za svoje će potomke svako toliko napraviti veliko putovanje samo zato da bi imali što jesti. Naime, za razliku od svojih roditelja koji jedu izmet, mali krpelji trebaju krv, pa ih majka zato nosi od tla do šišmiša, pa nakon hranjenja opet natrag.

Vampirski šišmiši

Samo tri vrste šišmiša piju krv, no to nije njihova jedina specifičnost – ovi leteći sisavci dijele hranu s drugim članovima svoje zajednice. Krv koju su prije ispili povraćaju gladnom kolegi u usta. S obzirom na to da te male životinje mogu umrijeti od gladi ako ništa ne jedu dva dana, takvo požrtvovno ponašanje nije mala stvar.

Paklare

Kad smo već kod vampira, paklare su drevna podvodna stvorenja koja nemaju vilicu, a najpoznatija su po tome da su im usta obložena s desetak redova oštrih zuba, te da piju krv drugih riba. Ono što je manje poznato je da te ribe grade podvodna gnijezda za svoje potomke, a susjedi im čak znaju u tome pomagati.

Pijavice

Čini se da su krvopije u prirodi često dobri roditelji. Pijavice bez čeljusti dopuštaju da im se mladi pričvrste na trbuh kako bi ih prebacili do izvora hrane. Dok ne nađu prikladnu životinju poput slatkovodne kornjače male pijavice piju krv svojih roditelja.

Ustonošci

Ustonošci vrlo su lijepo obojeni i pomalo vanzemaljski svojim izgledom, a usto i iznimno pametni. Oružje su im kliješta kojima bez problema mogu usitniti ribe ili razbiti staklo akvarija. Ustonošci također jedini među svim rakovima biraju partnera za cijeli život i zajedno brinu za potomke. Neobični račji parovi znaju živjeti i po 20 godina u istoj rupi i u njoj podići nekoliko generacija novih račića.