Čak 13 građana u Dubrovniku ostalo bez 3,5 milijuna kuna jer su nasjeli na prevarante s kriptovalutama

Dubrovačko-neretvanska policija u četvrtak je priopćila kako je samo tijekom ove godine zaprimila 13 prijava građana koji su ulaganjem u kriptovalute preko prevarantskih stranica ostali bez ukupno 3,5 milijuna kuna svojih ušteđevina.

Zbog sve učestalijih prijava za prijevare putem internetskog ulaganja u kriptovalute, građane još jednom upozoravaju i skreću im pozornost na što trebaju paziti.

Prevareni najčešće ulažu iznose do 100 tisuća kuna, najveći ovogodišnji uložen novčani iznos je 950 tisuća kuna, dok je primjerice najveći prošlogodišnji bio gotovo 1,4 milijuna kuna, a godinu ranije 130 tisuća eura.

Stoga građane upozoravaju da kod ovakvih ponuda, prije bilo kakvih ulaganja, provjere imaju li tvrtke koje nude ovakve usluge dozvolu za poslovanje na području RH, te se dobro posavjetuju sa stručnim osobama prije samog ulaganja u kojima se obećava velika i brza zarada.

Kod prijevara oko ulaganja u kriptovalute počinitelji najčešće žrtve kontaktiraju telefonski s pozivnih brojeva +44 (pozivni brojevi iz Velike Britanije), a zatim ih upute na lažne internetske stranice za ulaganje.

Osim lažnih stranica, koje djeluju legitimno, od osoba se u prvom koraku traži instaliranje aplikacije koje omogućuju kontrolu nad njihovim računalom.

Potom, ako je riječ o prijevari, nakon instaliranja raznih lažnih platformi koje prikazuju lažno stanje o ostvarenoj zaradi, potencijalne žrtve potiče se na daljnja ulaganja, čime ih se dovodi do sve većih iznosa za koje će na kraju biti prevareni.

U policiji ističu kako stranica za ulaganje ima puno te se stalno gase i nastaju nove, pa je najbolje prije bilo kakvih ulaganja malo se raspitati, odnosno istraživati.

Stranice koje služe za lažno ulaganje će najčešće već u samoj internetskoj tražilici ponuditi objave u kojima ljudi putem komentara  iznose svoja negativna iskustva i te stranice prijavljuju kao prevarantske.

Tijekom komunikacije potrebno je svakako izbjeći dostavljanje povjerljivih osobnih podataka, fotografija osobnih isprava, bankovnih kartica, slanje jednokratnih zaporka aplikacija internetskog bankarstva, kao i druge podatke vezane za autorizaciju bankovnih transakcija.