Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZZS), najviše je poskupio ogrjev, te skupina hrane u koju spadaju mlijeko, mliječni proizvodi i jaja, dok je značajno uvećana i cijena pojedinih vrsta mesa, povrća i sredstava za osobnu higijenu. Samo za mlijeko je tijekom 2022. godine trebalo izdvojiti 52,8 posto više pa se litra danas prodaje za nešto manje od dva eura, dok su jogurt i ostali fermentirani mliječni proizvodi skuplji za 50,8 posto, pokazuju podaci RZZS-a, koji su na upit dostavljeni kabelskoj TV N1.

Hrana je za godinu dana opteretila kućne proračune u prosjeku za 24,3 posto, a ponajviše skupina 'mlijeko, sir i jaja' – za 43,3 posto. U skupini 'meso' za trećinu je skuplja junetina - 34,4 posto, pa za kilogram danas treba izbrojiti skoro 11 eura, dok se po ratu cijena izdvajaju i limun, banane, ali i crveni luk.

Vozači u Srbiji u prvoj polovici siječnja, prema usporednim podacima, plaćaju benzin i dizel skuplje nego većina u regiji, primjerice litra dizela je 1.747 eura, a benzina 1.389. Službena statistika bilježi i da je skupina 'čvrsta goriva' poskočila tijekom 2022. za prosječnih 51,4 posto, a samo drvo za ogrjev za 52 posto.

Srbijanski ministar financija Siniša Mali ustvrdio je potkraj prošle godine, pozivajući se na makroekonomske pokazatelje, da će BDP za 2022. premašiti 60,2 milijarde eura, a udio javnog duga u BDP-u, koncem studenog bio je 53,7 posto i ispod razine preporuka iz Maastrichta.

U pogledu bruto nacionalnog dohotka (BDP), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je projekciju iz svibnja da će gospodarstvo Srbije porasti u 2022. za 3,3 posto, ali je umanjila prognozu rasta za 2023. s četiri na 3,2 posto. Prosječna plaća u Srbiji na isteku godine bila je oko 640 eura, uz procjene da bi u 2023. mogla dosegnuti 720 do 730 eura, no građani prema padu kupovne moći i te kako osjećaju posljedice inflacije s kojom se suočava i cijela Europa.