željeznicu progutala daljina

Zapušteni željeznički sektor država planira dovesti na europsku razinu do 2030. godine

11.10.2021 u 14:21

Bionic
Reading

Cilj je modernizirati i restrukturirati željeznicu te je do 2030. godine podići na europsku razinu, pri čemu ukupna vrijednost predviđenih projekata doseže 5,4 milijarde eura, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji "Željeznica za budućnost" u organizaciji nakladničke kuće Hanza Medije

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da trenutna ulaganja u prometnom sektoru dosežu nešto više od 25 milijardi kuna, pri čemu oko 11 milijardi kuna otpada na željeznički sektor.

"Željeznica je kao sektor vrlo zapušten, a najveći izazov ove Vlade i nas u sektoru prometa je izgraditi, modernizirati i restrukturirati željeznicu (...) te je do 2030. dovesti na europsku razinu", poručio je Butković, apostrofiravši i da u restrukturiranju tog sektora očekuje podršku socijalnih partnera.

Butković je istaknuo i da su projekti izgradnje i modernizacije željezničke infrastrukture zahtjevni i dugotrajni, pa je stoga i zadaća Vlade, izmjenama i zakona o javnoj nabavi, da se te dugotrajne procedure što je moguće više skrate.

"Puno stvari još treba posložiti kako se ti veliki projekti ne bi gradili unedogled", poručio je ministar te dodao da danas, zahvaljujući i europskim izvorima te povoljnim kreditima, novac nije problem.

Tu je apostrofirao i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), kojim je za željeznicu predviđeno 670 milijuna kuna, kao i novi Višegodišnji financijski okvir (VFO), ujedno i poručivši da velikih projekata ne bi bilo bez članstva u Uniji.

Izdvajanje HŽ Pružnih građevina

Istaknuo je i nedavno doneseno Pismo sektorske politike, odnosno strateški dokument o modernizaciji i restrukturiranju željezničkog sektora.

U sklopu restrukturiranja, tako se između ostalog predviđa izdvajanje HŽ Pružnih građevina iz HŽ Infrastrukture. Naime, kako je pojasnio ministar, ta tvrtka kao tvrtka kćer ne može biti uključena u projekte financirane iz europskih sredstava, dok će njenim izdvajanjem to biti moguće.

"To je smisao ove naše odluke, ovo je njima novi početak i otvaranje perspektive", izjavio je Butković, dodajući da se već pripremaju ugovori o održavanju pruga koji će HŽ Pružnim građevinama osigurati posao za iduće tri godine. Potvrdno je odgovorio na pitanje novinara je li se to izdvajanje trebalo dogoditi i prije.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić detaljnije je predstavio Pismo sektorske politike, pri čemu se osvrnuo i na ključne tvrtke u sektoru, pa tako HŽ Infrastrukturu, osim izdvajanja HŽ Pružnih građevina, očekuje reorganizacija u području održavanja, upravljanja prometom i vođenju infrastrukturnih projekata.

Osim dolaska nove uprave, HŽ Putnički prijevoz također očekuje restrukturiranje, a promjene će ići u pogledu optimizacije troškova i usluga putničkog prijevoza, integracije gradskog i prigradskog prijevoza gdje je to moguće, a tu je i između ostalog i izgradnja tehničko-logističkog centra u Zagrebu.

Kada je riječ o HŽ Cargu, Gospočić je rekao da se s Europskom komisijom vode intenzivni i kvalitetni pregovori i da se vrlo brzo može očekivati odluka o restrukturiranju, a nakon toga će Vlada donijeti daljnje odluke o upravljanju, pa tako potencijalno i o traženju strateškog partnera.

Apostrofirao je i ozbiljne iskorake po pitanju modernizacije voznog parka, pri čemu je istaknuo da se do kraja 2024. godine očekuje da će hrvatskim željeznicama prometovati gotovo 70 novih vlakova.

Inače, samo lani je ugovorima između HŽPP-a i Končara dogovorena isporuka ukupno 33 nova vlaka.

Podsjetio je i na pilot-projekt besplatnog javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola, koji će se provoditi do 31. prosinca 2022. godine, kojem je cilj da željeznica u budućnosti postane primarno prijevozno sredstvo.

Ulaganja u željeznicu do 2030. vrijedna 5,4 milijarde eura

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić istaknuo je da vrijednost projekata izgradnje i modernizacije željezničke infrastrukture do 2030. doseže 5,4 milijarde eura, a ukupna duljina obnovljenih i moderniziranih pruga će iznositi 780 kilometara ili oko 30 posto ukupne mreže, a za što je uglavnom predviđeno sufinanciranje iz EU-ovih sredstava u visini od 85 posto.

Većina ulaganja otpada na projekte na dva koridora - RH1, od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom te RH2 - od Rijeke do granice s Mađarskom.

Na koridoru RH1 do sada su dovršena tri projekta, a još četiri dionice su u raznim fazama pripreme ili provedbe - Savski Marof - Zagreb Zapadni kolodvor, ona od zagrebačkog Zapadnog do Glavnog kolodvora, zatim Dugo Selo - Novska te Okučani - Vinkovci.

Na koridoru RH2 jedan od aktivnih projekata je i onaj Dugo Selo - Križevci, koji se mora dovršiti do 2023. godine i na kojem radovi trenutno kasne oko dvije godine, dok je više dionica čija će rekonstrukcija početi uskoro ili se za njih još pripremaju natječaji i dokumentacija. Primjerice, to su Hrvatski Leskovac - Karlovac, Škrljevo - Rijeka -Jurdani, Zagreb Glavni kolodvor - Hrvatski Leskovac, Karlovac - Oštarije i Oštarije - Škrljevo.

Osim na ova dva koridora, tu je i 12 projekata na ostatku željezničke mreže u Hrvatskoj, napomenuo je Kršić.