Hrvatsko gospodarstvo je 2014. zaključilo s realnim padom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,4 posto, čime je nastavljen niz od šest godina uzastopne kontrakcije realne gospodarske aktivnosti. Prema projekcijama, u 2015. se prvi put nakon tog razdoblja očekuje rast BDP-a od 0,4 posto, rekao je Vujčić na početku dvodnevne 18. znanstveno-stručne konferencije Hrvatsko novčano tržište, koja se održava u Opatiji.

Vujčić je istaknuo kako je oporavak gospodarske aktivnosti bio vrlo slab i anemičan i na razini cijele prošle godine značajno su smanjene investicije (4 posto), a uočljiv je bio i pad državne potrošnje (1,9 posto) prvenstveno zbog mjera fiskalne konsolidacije.

'Ipak, valja naglasiti kako su tijekom čitave protekle godine primjetni znaci dosezanja dna, a pred kraj godine i početka blagog oporavka. Nastavak takvih kretanja obilježio je i početak 2015. godine', rekao je.

Sudeći prema dinamici navješćujućih pokazatelja, čini kako bi u idućim mjesecima mogla prevladati nešto povoljnija kretanja, smatra Vujčić. Dodaje da su su, prema kretanjima i poboljšanju u međunarodnom okruženju, izgledi za oporavak u 2015. i idućim godinama nešto povoljniji u odnosu na ranija očekivanja, ali da temeljni problemi ostaju.

Pritom je naveo visoku nezaposlenost i nastavak razduživanja stanovništva, koji ograničavaju oporavak osobne potrošnje, te visoku i rastuću razinu javnog duga i potrebu svođenja deficita na prihvatljivu razinu.

U tom smislu za oporavak domaće potražnje ključan ostaje problem oporavka investicija, rekao je Vujčić, navodeći i potrebu jačanja neto izvoza.

'Dugoročno bi jedino provođenje strukturnih reforma u svrhu unaprjeđenja investicijskog i poslovnog okružja moglo stvoriti pretpostavke snažnijeg gospodarskog rasta', ističe guverner središnje banke.

Iako je određeni napredak postignut, Hrvatska i dalje bitno zaostaje za drugim zemljama EU, zemljama srednje i istočne Europe, pa je i prostor za daljnja poboljšanja znatan, smatra Vujčić.

Podsjećajući kako se Hrvatska, prema indeksu regulacije tržišta proizvoda, ističe kao zemlja s najnepovoljnijim pokazateljem od svih zemalja članica EU, Vujčić kaže kako je negativna ocjena velikim dijelom posljedica snažnog uplitanja države u tržišne mehanizme putem pojačane državne kontrole. Kada se to vidi, ne treba puno kako bi se shvatilo što treba učiniti, rekao je.

Govoreći o monetarnoj politici HNB-a, Vujčić je rekao da se ekspanzivnost monetarne politike HNB-a najlakše prepoznaje u rekordno visokoj likvidnosti bankovnog sustava te da je ona polučila pozitivne učinke u vidu poboljšanja uvjeta financiranja za domaća poduzeća, stanovništvo i državu.

Unatoč izrazito visokoj likvidnosti i padu kamatnih stopa te ublažavanju standarda za odobravanje kredita, domaća kreditna aktivnost je slaba, što ukazuje da su činitelji koji koče rast domaćih kredita izvan dosega monetarne politike, rekao je.

Osvrćući se na sve češće komentare i prijedloge o uvođenja kvantitativnog popuštanja u Hrvatskoj kakvo odnedavna provodi Europska središnja banka, Vujčić je ocijenio da to u Hrvatskoj nije primjenjivo.

Objašnjava pritom kako se ekspanzivnost monetarne politike HNB ne postiže istim instrumentima kakvi se koriste u politikama kvantitativnog popuštanja najvećih središnjih banaka te kako se predlagati program kvantitativnog popuštanja kada su svi pokazatelji likvidnosti bankovnog sustava na povijesnim maksimumima, a kratkoročne kamatne stope na povijesnim minimumima, čini potpuno bespotrebnim.

Ističe također kako bi tečajni kanal kvantitativnog popuštanja, koji se ostvaruje kroz deprecijaciju domaće valute, u slučaju Hrvatske imao pogubne učinke na financijsku stabilnost zemlje

Stoga zbog poznatih razloga, prije svega izuzetno visoke razine eurizacije hrvatskog gospodarstva i visoke razine zaduženosti u eurima, deprecijacija tečaja kao kanal djelovanja kvantitativnog otpuštanja kod nas ne dolazi u obzir, rekao je.

Vujčić je naveo da je najbolji primjer učinaka deprecijacije nedavno jačanje švicarskog franka koje je na bolan način pokazalo kako se tečajni rizici mogu materijalizirati u vidu povećanja tereta otplate dugova u devizama, dodavši da bi učinak deprecijacije kune u odnosu na euro imao višestruko pogubnije učinke.

Istaknuo je i kako bi program kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke općenito mogao imati pozitivan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo.

Guverner je uz ostalo naveo i da je, iako je pad kamatnih stopa u Hrvatskoj u nekim slučajevim bio izraženiji nego u europodručju, njihova razina i dalje za preko dva postotna boda viša nego u europodručju te da su kamatne stope uvelike povezane s rizikom zemlje u kojoj banke posluju.

Ocijenio je pri tom da usporedba kamatnih stopa i rejtinga ukazuje na to da su kamatne stope za kredite stanovništvu u Hrvatskoj čak i nešto niže nego bi kreditni rejting zemlje to implicirao.

Smatra da su najvažniji razlozi nepovoljne percepcije rizika Hrvatske - visoka razina inozemnog duga, brzorastući javni dug, izostanak gospodarskog oporavka i s time povezana usporena fiskalna konsolidacija te odgađanje strukturnih reformi koje narušava vjerodostojnost ekonomske politike.

Zbog ranjivosti domaće ekonomije, rast kamata na svjetskom tržištu znatno utječe na trošak financiranja države, odnosno izdvajanja za kamate na državni dug, rekao je Vujčić, osvrćući se pritom i na tzv. efekt grude snijega

Napominjući kako je riječ o najznačajnijm rizicima u sljedećim godinama, kazao je kako su rashodi države za kamate u prošlih nekoliko godina znatno porasli i približavaju se razini od 4 posto BDP-a te da su takva kretanja odraz porasta javnog duga, dok je prosječni trošak zaduživanja smanjen, radi vanjskih činitelja.

U srednjoročnom se razdoblju, međutim, očekuje rast kamatnih stopa na globalnom financijskom tržištu što će intenzivirati nepovoljne trendove. U takvoj situaciji fiskalna prilagodba bit će dodatno otežana, a anticiklično djelovanje fiskalne politike onemogućeno, upozorava guverner HNB-a.

'Simulacije ukazuju na visoku osjetljivost duga na promjenu kamatnih stopa u duljem roku i naglašavaju potrebu za provođenjem strukturnih reformi', rekao je Vujčić.

Kako bi zaustavila rast javnog duga koji se približio razini od 90% BDP-a Hrvatska bi do kraja 2017. morala ostvariti kumulativni primarni suficit od preko 7% BDP-a odnosno oko 25 milijardi kuna, procjenio je Vujčić.