ljudi očajni

Tržište nekretnina EU-a trese kriza bez presedana: Stanova za najam nema ni za lijek!

05.09.2023 u 06:02

Bionic
Reading

U Zürichu, dok se traži stan za najam, nose se vino i čokolada da bi se stekla prednost pred konkurentima. U Amsterdamu studenti provode mjesece i mjesece u potrazi za smještajem prije početka semestra. U Dublinu i Lisabonu mladi obrazovani ljudi u očaju se vraćaju roditeljima jer im je nemoguće naći krov nad glavom. Diljem Europe vlada nestašica stanova, što gura cijene najma na rekordne razine

Rastuće kamate na stambene kredite prisilile su ljude da odustanu od kupnje nekretnina, baš kao što inflacija povećava troškove građevinskog materijala, usporavajući izgradnju novih zgrada.

Vladine politike i trendovi rada nakon pandemije gurnuli su kvalificirane strane radnike, koji često mogu platiti više od domaćeg stanovništva, u Pariz, Dublin, Berlin i Lisabon, a povratak studenata nakon pandemije povećao je potražnju u gradovima poput Londona i Amsterdama, piše Bloomberg.

Ako vlade ne poduzmu mjere, osobito u vezi s ponudom novih stanova za najam, riskiraju drastično povećanje nejednakosti jer oni koji si ne mogu priuštiti kupnju nekretnine izdvajaju, upozoravaju stručnjaci, sve više od svojih mjesečnih prihoda za stanovanje.

'Najamnine rastu i to osobito otežava život ljudima koji nemaju naslijeđeno bogatstvo', rekla je Christine Whitehead, profesorica stambene ekonomije na London School of Economics. 'Postoji vraški velika razlika između 25-godišnjaka koji traži stan, a roditelji su mu vlasnici kuće i imaju nekretnine koje izdaju, naspram mladih ljudi koji počinju potpuno sami.'

U Amsterdamu je situacija teška čak i za studente s obiteljskom podrškom. Hendrine van Walbeek, 54-godišnja vlasnica male tvrtke u Terneuzenu na jugozapadu Nizozemske, počela je u travnju pretraživati web stranice za iznajmljivanje soba za svog sina Mikea u blizini Amsterdama. Dnevno je desetak puta odlazila na internet, ali sve do kolovoza njezin sin nije bio pozvan u razgledavanje nijednog stana.

Radnici korporacija napunili gradove

Zbog toga se njegova majka odlučila na drugačiji pristup. Objavila je oglas na društvenim mrežama s pojedinostima o Mikeu, njegovim interesima i željama. To je urodilo plodom te je konačno dva tjedna prije početka semestra pronašao sobu za 500 eura mjesečno u predgrađu Amsterdama, na 45 minuta od sveučilišta.

  • +3
Crvena četvrt u Amsterdamu Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

'Morate biti neumoljivi da biste uspjeli', rekla je Van Walbeek. 'Jednostavno je previše ljudi, a nema dovoljno soba', ističe.

Nedostatak stambenog prostora posebno je akutan u nizozemskoj prijestolnici jer je grad postao magnet za strance. Nizozemske tvrtke, poput ING Groepa i Royal Philipsa, povećale su svoju radnu snagu posljednjih godina. Povoljna porezna klima u gradu učinila ga je privlačnim velikim međunarodnim tvrtkama kao što su Tesla i Netflix te su u njemu postavile svoja europska sjedišta. Zbog 'ekstremnog' rasta stanovništva grad je ostao bez oko 200.000 domova, objavila je gradska uprava u nedavnom izvješću.

U sličnoj su situaciji i drugi glavni gradovi. Stanovništvo Dublina poraslo je gotovo 12 posto u prošlom desetljeću jer su vladine porezne olakšice stvorile poticaje za globalne farmaceutske i tehnološke tvrtke, kao što su Meta Platforms, Alphabet i Pfizer, da ondje otvore svoja europska sjedišta.

Takve politike počinju izazivati negativnu reakciju, a tvrtke često navode smještaj kao jedan od glavnih izazova za zapošljavanje. Niskotarifna zrakoplovna tvrtka Ryanair unajmila je studentski smještaj tijekom ljeta za svoje osoblje i razmišlja o kupnji stanova za radnike, javljaju irski mediji.

  • +34
Dublin Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

U Zürichu, domu najvećeg Googleova istraživačkog centra izvan SAD-a, stopa slobodnih mjesta za najam stanova iznosi samo 0,07 posto, a redovi za njihovo razgledavanje redovito se protežu na više od 100 ljudi. Postalo je uobičajeno da lovci na stanove donose pisma preporuke, bankovne izvode te darove poput vina i čokolade kada su pozvani da razgledaju nekretninu.

Stanarine mogu jedino rasti

Walter Angst, jedan od direktora udruge stanara Züricha, očekuje da će najamnine porasti za oko 30 posto do 2025. jer više kamatne stope potiču potražnju.

U mnogim gradovima u istočnoj Europi nedostatak stambenog prostora i porast cijena najma pogoršava priljev Ukrajinaca koji bježe od rata. Cijene najma u Estoniji, jednoj od top destinacija za ukrajinske izbjeglice, skočile su 22 posto u 2022., prema Eurostatu.

Vlade pokušavaju pronaći rješenja, ali često se odlučuju za kratkoročne mjere koje se obično izjalove. Više od 5000 privatnih iznajmljivača u Dublinu predalo je tako obavijest o raskidu najama svojih nekretnina u drugom tromjesečju nakon što je vlada uvela ograničenja za najamnine.

Madrid, London, Berlin, Pariz, Rim Izvor: Profimedia / Autor: - / Huber images / Profimedia

Novopridošlice u Berlinu mogu provesti mjesece tražeći stalni smještaj jer su se mnogi najmodavci povukli s tržišta nakon što su vlasti donijele uredbu da cijene najma ne mogu rasti više od 10 posto u odnosu na lokalni prosjek.

Švedski sustav kontroliranog iznajmljivanja stanova stvorio je pak višegodišnju listu čekanja na tržištu podstanara u Stockholmu te ni vijesti o podmićivanju i seksualnom uznemiravanju nisu neuobičajene.

Najgora stvar - ograničavanje cijena

'Kontrola cijena najma najgora je politika koju možete primijeniti jer dodatno ograničava ponudu', rekao je Djordy Seelmann, izvršni direktor HousingAnywherea, platforme za najam koja djeluje u glavnim gradovima diljem Europe. 'Donositelji politika obično su usredotočeni na ono što danas mogu učiniti za tržište, ali rješavanje ovakvih problema s ponudom traje najmanje desetljeće', kaže Seelmann.

Ističe Španjolsku kao primjer zemlje u kojoj je vladina politika puno više usmjerena na liberalizaciju građevinskih propisa kako bi se dugoročno povećala ponuda. Još jedan grad koje nudi potencijalno rješenje je Beč, u kojem gradska uprava daje 200 eura svima ispod određene razine prihoda kako bi im pomogla u plaćanju stanarine. Oko 500.000 ljudi, odnosno svaki četvrti stanovnik tog grada, živi u jednom od oko 220.000 stanova u vlasništvu općina, a u sljedećih nekoliko godina bit će izgrađeno više od 3700 novih domova.

No uz inflaciju i zbog zelene politike, koja povećava troškove izgradnje, malo vlada uspijeva izgraditi nove stambene objekte dovoljno brzo da se zadrži korak s potražnjom. Broj dostupnih nekretnina za najam u Irskoj dosegao je vrhunac 2009., s više od 23.400 zgrada. Od tada su se zalihe smanjile, s oko 1200 dostupnih nekretnina za populaciju od preko pet milijuna od 1. kolovoza. Izgradnja stanova u Nizozemskoj daleko je ispod cilja, postavljenog prošle godine, da se do 2030. gradi oko 100.000 novih domova godišnje.

Nestašica već počinje mijenjati sastav mnogih gradova. Nizozemci čine nešto više od 40 posto stanovništva Amsterdama jer sve više lokalnog stanovništva odlučuje živjeti u satelitskim gradovima, u kojima su stanarine jeftinije. U Irskoj mlade medicinske sestre trenutno troše 77 posto od svoje plaće na stanarinu, a postotak mladih koji žive kod kuće porastao je na 64 posto 2022., u odnosu na 44 posto prije deset godina, prema podacima Eurostata.

Oni koji imaju dovoljno novca za polog otkrivaju da je čak i nakon porasta kamata jeftinije i lakše kupiti krov nad glavom. George Pike (31), videoproducent koji se prošlog kolovoza preselio u Berlin iz Londona, u svibnju je kupio jednosobni stan u gradskoj četvrti Neukölln za 260.000 eura. Sada plaća 1080 eura mjesečno za ratu kredita, što je oko 170 eura manje od njegove prethodne stanarine.

U Lisabonu, u kojem su stanarine skočile 25 posto na godišnjoj razini u drugom tromjesečju, prema podacima HousingAnywherea, vlada planira ukinuti zlatne vize za kupnju nekretnina nakon prosvjeda mještana koji su izbačeni iz središta grada zbog priljeva bogatih stranaca, piše Bloomberg.

sve osim nogometa

Učitavanje...