VIŠA SILA

Trebaju li poduzetnici kojima je ograničen rad zbog mjera zaštite plaćati najam prostora?

21.04.2020 u 21:23

Bionic
Reading

Većina malih poduzetnika i obrtnika ima poslovne prostore u najmu, a trenutno ih ne mogu koristiti zbog mjera zaštite. Najmoprimci koji koriste državne i gradske prostore u većini slučajeva dobili su olakšice u vidu privremenog oslobađanja ili odgode plaćanja najma, a oni koji koriste prostore privatnih najmodavaca moraju se snalaziti na drugi način. Što mogu napraviti ako im je potpuno onemogućen rad ili su im zbog ograničenja prihodi drastično pali?

Pandemijom koronavirusa najteže su pogođeni mali obrti poput kafića, frizerskih i kozmetičkih salona, teretana i sl., kojima je obustavljen rad odlukama stožera civilne zaštite te su im prihodi svedeni na nulu.

Vlada je financijskim potporama i oprostom javnih davanja omogućila preživljavanje poduzetnicima, ali mnogi neće moći izdržati trajniju obustavu poslovanja. Najveći uteg su im troškovi najamnina za prostore.

I najmodavci su svjesni toga da u postojećim okolnostima poduzetnici teško mogu ispunjavati svoje ugovorne obveze. Stoga je najbolji način pregovorima postići kompromisno rješenje, bilo da je riječ o djelomičnom, bilo potpunom oslobađanju od plaćanja, odgodi plaćanja ili smanjenju najamnine za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.

Međutim, u slučaju nepopustljivosti najmoprimca, poduzetnik se može pozvati i na zakonske odredbe i tumačenja pravnih stručnjaka.

Pravnik Roko Hranjec u osvrtu na portalu Iusifo iznosi mišljenje da zbog utjecaja više sile neki najmoprimci nisu obvezni plaćati ugovoreni najam poslovnog prostora. Epidemija COVID-a 19 sigurno ima obilježja više sile jer je riječ o izvanrednom vanjskim događaju koje stranke u ugovornim odnosima nisu mogle predvidjeti, spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

Na ugovor o najmu prostora odnose se odredbe Zakona o obveznim odnosima, u kojem se navodi da je viša sila opravdana okolnost za neispunjenje ugovornih obveza.

  • +38
Zatvoreni kafići i trgovine Izvor: Cropix / Autor: Zeljko Hajdinjak / CROPIX

Hranjec napominje da je najveći problem prilikom priznavanja više sile kao razloga za neispunjenje ili djelomično ispunjenje ugovorne obaveze ocjena utjecaja izvanrednih vanjskih okolnosti na mogućnost ispunjavanja ugovorne obaveze.

Naime postavlja se pitanje kada je utjecaj vanjskih okolnosti toliki da je ugovornu stranu onemogućio u ispunjenju, a kada ju je doveo do toga da je u mogućnosti samo djelomično ispuniti ugovornu obavezu.

Najpravednije rješenje u postojećim okolnostima bilo bi da se najamnina korigira u skladu s padom prometa. Drugim riječima, najmoprimci kojima su prihodi pali na nulu zbog zabrane rada ne bi plaćali najamninu, a oni kojima su prihodi pali zbog mjera ograničenja ugovorna obveza smanjila bi se razmjerno padu prihoda.

Primjer najmodavaca koji je postupio na taj način je Pevex, a svoje zakupnike kojima je zabranjen rad prema odluci Stožera civilne zaštite oslobodio je plaćanja zakupnine od 19. ožujka do prestanka zabrane rada.