upozorava UN:

Toplinski stres mogao bi rezultirati gubitkom 80 milijuna radnih mjesta do 2030.

Autor: N. S./Hina
Zadnja izmjena 02.07.2019 16:37
Objavljeno 02.07.2019 u 16:37

Toplinski val - ilustracija

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Sve veće vrućine uzrokovane klimatskim promjenama mogle bi dovesti do gubitka oko 80 milijuna radnih mjesta do 2030. godine, a najteže bi mogle biti pogođene siromašne zemlje, upozorili su u utorak iz Ujedinjenih naroda (UN). Porast temperature za 1,5 Celzijevih stupnjeva do kraja stoljeća mogao bi dovesti do smanjenja broja radnih sati za 2,2 posto, što odgovara brojci od 80 milijuna izgubljenih radnih mjesta s punim radnim vremenom, prema projekcijama UN-ove Međunarodne organizacije za rad (ILO).

Trošak za globalno gospodarstvo iznosio bi 2.400 milijardi dolara, dodaju u ILO-u. Pojašnjavaju pritom da ljudi neće moći raditi zbog zdravstvenih rizika koje izazivaju visoke temperature. „Utjecaj toplinskog stresa na produktivnost rada ozbiljna je posljedica klimatskih promjena, koja se nadovezuje na druge nepovoljne utjecaje kao što su promijenjeni obrazac kišnih oborina, podizanje razine mora i gubitak biološke raznolikosti“, navodi Catherine Saget iz ILO-a.

Toplinski stres nastaje kada tijelo apsorbira više topline nego što može podnijeti. Ekstremna vrućina može prozročiti bolesti poput toplotnog udara i iscrpljenosti, te povećati smrtnost i pogoršati postojeće zdravstvene probleme.

Najviše će biti pogođeni poljoprivredni radnici, osobito žene, koje čine većinu u ukupno zaposlenih 940 milijuna radnika u tom sektoru, upozoravaju u ILO-u. Prema njihovim će procjenama na radnike u poljoprivredi otpadati oko 60 posto svih radnih sati koji će do 2030. godine biti izgubljeni zbog toplinskog stresa.

U građevinskom sektoru izgubljena će biti otprilike petina radnih sati, a najviše će biti pogođene najsiromašnije zemlje jugoistočne Azije i zapadne Afrike, dodaju iz ILO-a. Sve veće vrućine značajno će pogoditi i prometni, turistički i sportski sektor i industriju, napominju.

Vrućine poharale Europu

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

"Osim velikih ekonomskih troškova toplinskog stresa, možemo očekivati i sve dublji jaz između zemalja s niskim i onih s visokim dohotkom i pogoršanje uvjeta rada za najugroženije, kao i raseljavanje ljudi", rekla je Saget.

Iz Svjetske meteorološke organizacije prošli su tjedan upozorili da bi ova godina mogla biti rekordna po visini temperatura a time i razdoblje od 2015. do 2019. najtoplije petogodišnje razdoblje u povijesti.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da će toplinski stres povezan s klimatskim promjenama vjerojatno prouzročiti dodatnih 38.000 smrtnih slučajeva godišnje u svijetu u razdoblju od 2030. do 2050. godine.