Tko su članovi Povjerenstva u ministarstvu EU fondova koji su podijelili Katoličkoj crkvi gotovo 53 milijuna kuna?

Međutim, u četiri godine postojanja tog programa, od 58 milijuna kuna utrošenih u njega, čak 53,2 milijuna kuna Ministarstvo regionalnog razvoja dodijelilo je crkvama, pretežno katoličkim župama, a samo 4,8 milijuna kuna svim ostalim korisnicima koji su se javljali na natječaje za sredstva iz tog programa za sanaciju i obnovu škola, vrtića, bolnica za rehabilitaciju djece i općih bolnica, popravke na zgradama kazališta ili pučkih učilišta, kojima bi taj novac primarno trebao biti namijenjen.

U 2018. isto je Ministarstvo za taj program osiguralo 11 milijuna kuna i sve do posljednje lipe dodijelilo crkvama, od čega je 10,7 milijuna kuna dodijeljeno Katoličkoj, a po 150.000 kuna Evangeličkoj i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. U 2019. za Program ulaganja u zajednicu Ministarstvo regionalnog razvoja izdvojilo je 20 milijuna kuna, od čega je čak 17,5 milijuna dodijeljeno vjerskim institucijama, uglavnom katoličkim, a samo 2,5 milijuna kuna za sanaciju i modernizaciju škola, bolnica ili vrtića. Ove je godine Ministarstvo za taj program osiguralo također 20 milijuna kuna, od čega je 18 milijuna dodijeljeno crkvama dok su svjetovni sudionici natječaja - poneka škola, vrtić ili Kazalište Marina Držića koji su se uspjeli probiti na natječaju - zajedno dobili oko dva milijuna kuna.

Odluke o dodjeli većine novca iz tog programa crkvama tijekom 2017. i 2018. donijela je tadašnja ministrica Gabrijela Žalac, a o raspodjeli sredstava u 2019. i 2020., kako su ovih dana odgovorili Jutarnjem listu iz tog Ministarstva, odlučio je bivši ministar, sadašnji saborski zastupnik, Marko Pavić. Unutar Ministarstva regionalnog razvoja, kako neslužbeno doznaje Jutarnji, spomenuti program kolokvijalno nazivaju 'crkveni fond', čemu on u praksi doista i služi, iako ga je bivša ministrica Žalac formalno nazvala Program ulaganja u zajednicu i na službenim stranicama Ministarstva opisala kao program sanacije, obnove i modernizacije institucija od javnog interesa, među kojima su vjerske navedene tek na kraju niza.

Pod reflektore javnosti Program ulaganja u zajednicu došao je kad su se za njega na poticaj nezadovoljnih, i to svjetovnih sudionika natječaja zainteresirali mediji, u prvom redu portal Telegram koji je raspodjelu njegovih sredstava prvi problematizirao.

Ministricu Natašu Tramišak u Jutarnjem su upitali namjerava li ona, kao i njezini prethodnici Gabrijela Žalac i Marko Pavić, nastaviti dosadašnju praksu dodjele novca iz tog programa uglavnom i najvećim dijelom crkvama. Umjesto jasnog odgovora, od Ureda za odnose s javnošću Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU dobili su birokratski sročen 'odgovor' koji glasi: 'Provedba pojedinih programa, pa tako i Programa ulaganja u zajednicu, ovisit će o planu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023. godinu.'

Na dodatnu molbu da ne nagađaju hoće li novca biti ili neće, nego da nam odgovore hoće li lavovski dio tog novca, ako ga bude, i dalje transferirati crkvama - nisu odgovorili. S obzirom na to da ministar konačnu odluku o raspodjeli novca iz tog programa donosi na prijedlog Povjerenstva za odabir projekata, od Ministarstva su u Jutarnjem zatražili podatke o tome tko su članovi tog Povjerenstva koje je četiri godine zaredom ministrima predlagalo da sav ili glavninu novca iz programa dodijele crkvama. Iz Ministarstva su, međutim, odgovorili da nam imena članova Povjerenstva ne mogu dati jer bi time prekršili Opću uredbu o zaštitu osobnih podataka - GDPR. 

Na napomenu da takvim odgovorom zloupotrebljavaju spomenutu uredbu te da ona ne štiti identitet ljudi koji sjede u tijelima koja odlučuju o raspodjeli javnog novca, kao i podsjećanje da je odbijanje odgovora na naše pitanje suprotno cijelom nizu dosadašnjih odluka povjerenika za informiranje potvrđenih pravomoćnim sudskim odlukama, tražene informacije ni nakon dva dana čekanja iz Ministarstva u Jutarnjem listu nisu dobili.