Europska središnja banka pregledala je imovinu pet vodećih hrvatskih banaka i provela test njihove otpornosti na stres te donijela zaključak da udovoljavaju kriterijima europske bankovne unije. Provjerili smo što to znači za Hrvatsku i njen put prema uvođenju eura
Analiza Europske središnje banke (ECB) pokazala je da su glavne hrvatske banke 'zdrave' te da mogu podnijeti negativne ekonomske šokove poput koronakrize.
'Sveobuhvatnom procjenom utvrđeno je da nijedna od obuhvaćenih pet banaka nema kapitalnih nedostataka jer njihove stope nisu bile niže od minimalnih stopa koje se upotrebljavaju u pregledu kvalitete imovine i testiranju otpornosti na stres', poručili su iz Hrvatske narodne banke.
Zeleno svjetlo dobilo je pet velikih banaka - Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steiermärkische Bank, OTP banka Hrvatska i Hrvatska poštanska banka.
vezane vijesti
Analiza ECB-a pokazala je da je stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) kao ključnog mjerila stabilnosti znatno viša od minimalne stope koju europski regulator primjenjuje kod testiranja manjka kapitala, a koja iznosi osam posto.
Nakon pregleda kvalitete imovine ECB je utvrdio da se kapitaliziranost pet hrvatskih banaka kreće od Ersteovih 16,95 do PBZ-ovih 21,77 posto te da minimalno odstupa (od nula do 1,5 postotnog boda) od početnih pokazatelja.
Prolaznu ocjenu hrvatske banke dobile su i na 'stres testu' koji obuhvaća provjeru otpornosti na negativne šokove. U osnovnom scenariju testiranja otpornosti na stres, u kojem je granična stopa CET1 osam posto, ona se kod pet hrvatskih banaka kreće od 17,96 do 22,01 posto.
U nepovoljnom scenariju, u kojem je granična stopa CET1 5,5 posto, ona je kod naših banaka u rasponu od 6,30 do 16,40 posto, pri čemu najbolje stoji PBZ, a najslabije Hrvatska poštanska banka.
Provjera 'zdravlja' vodećih banaka jedan je od koraka na putu uvođenja eura. Nakon što je Vlada u svibnju zaključila da je provela svih 19 reformskih mjera iz akcijskog plana na koje se obvezala prilikom predaje pisma namjere o ulasku u europski tečajni mehanizam (ERM II), ovime je ispunjen i zadnji uvjet za ulazak u svojevrsnu čekaonicu za uvođenje eura.
U europskom tečajnom mehanizmu moramo provesti najmanje dvije godine. U tom razdoblju potrebno je zadovoljiti pet strogih kriterija kako bismo dobili zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu, a to su niska i kontrolirana inflacija, stabilan tečaj domaće valute u odnosu na euro, niska razina javnog duga, niske kamate na zaduženje države i mali proračunski deficit.
S obzirom na negativne posljedice koronakrize, postavlja se pitanje koliko će Hrvatska provesti u 'čekaonici' i kada će euro konačno ući u svakodnevnu upotrebu.
Najveća prepreka u ispunjavaju kriterija zasigurno je ponovno nabujali javni dug. Nakon snažne fiskalne intervencije u borbi protiv koronakrize procjenjuje se da bi razina javnog duga krajem ove godine mogla dosegnuti 90 posto BDP-a, što je znatno iznad tzv. mastriških kriterija, prema kojima je dozvoljena razina od 60 posto.
Analitičari agencije Fitch, koja nam je u petak potvrdila dugoročan kreditni rejting, procjenjuju da će Hrvatskoj trebati više do 10 godina da ispuni taj kriterij. Prema njihovim prognozama, udio javnog duga u BDP-u, uz pretpostavku postupnog povratka na umjerene primarne fiskalne suficite od oko jedan posto BDP-a, iznosit će oko 80 posto u 2022., a tek 2029. spustit će se na 67 posto.
Za utjehu navode da bi povećanje financiranja javnih izdataka bespovratnim sredstvima iz EU-a moglo dovesti do manjih potreba za zaduživanjem i potencijalno bržeg smanjenja duga.
U svakom slučaju, Hrvatska će u 'čekaonici' provesti znatno dulje od Slovenije, a kojoj je za savladavanje posljednje stepenice prije uvođenja eura trebalo samo dvije i pol godine.
