2025. je prva godina u kojoj su Nijemci češće plaćali bezgotovinski nego gotovinom. Sve je manje bankomata, poslovnice banaka nestaju, a Europska unija priprema nova pravila o gotovinskom plaćanju. Znači li to da se gotovina ukida? Ne. No njezin postupni nestanak mogao bi Europu učiniti ranjivijom na različite oblike pritiska i ovisnosti.
Analiza bavarskog javnog servisa BR pokušava rasvijetliti ulogu gotovine u vrijeme kada desničarski populisti i sumnjivi YouTube kanali šire teorije o njezinu ukidanju. Istina je, kaže ekonomska psihologinja Julia Pitters, mnogo trezvenija – ali ne i manje zabrinjavajuća.
vezane vijesti
Nitko ne ukida gotovinu, ali ona postupno nestaje
Ni Europska unija ni Europska središnja banka (ECB) ne planiraju ukinuti gotovinu. Dapače, ECB radi na novoj seriji eurokovanica, dok EU priprema uredbu koja bi trgovce obvezala da i ubuduće prihvaćaju gotovinska plaćanja.
Matthias Callen iz njemačke Bundesbanke ističe da u Njemačkoj postoji široki politički konsenzus oko očuvanja gotovine. Nijedna relevantna politička stranka ne zagovara njezino ukidanje. Kako slikovito kaže jedan od sugovornika analize, 'središnja banka koja ukida gotovinu bila bi poput pekara koji ukida kruh'.
Zašto ipak raste zabrinutost?
Unatoč tome, zabrinutost građana raste. Bankomati i poslovnice banaka nestaju, pojedine trgovine više ne prihvaćaju gotovinu, a velike američke kompanije poput PayPala intenzivno promoviraju isključivo digitalna plaćanja. Istodobno se šire i dezinformacije kojima se dodatno potiče nepovjerenje prema institucijama.
Iza svega se, međutim, krije mnogo složenije pitanje od samog načina plaćanja.
Gotovina jest skupa, ali njezin nestanak mogao bi biti još skuplji
Održavanje gotovine nije besplatno. Kovanje, tiskanje, skladištenje i prijevoz novca procjenjuju se na oko 20 milijardi eura godišnje, odnosno približno 0,45 posto BDP-a. Tome treba pridodati i porezne gubitke povezane s neprijavljenim radom i pranjem novca, koji se procjenjuju na oko 16 milijardi eura.
No Julia Pitters upozorava da se često zanemaruje druga strana priče. Gotovina ima mjerljive društvene koristi. Istraživanja pokazuju da ljudi novac troše promišljenije i odgovornije kada ga fizički imaju u rukama.
Gotovina znači i uključivost i privatnost
Gotovinu češće koriste djeca, starije osobe, građani slabijih digitalnih vještina te oni koji nemaju bankovni račun. Osim toga, gotovinsko plaćanje je anonimno, dok se kod digitalnih plaćanja prikupljaju vrijedni podaci o potrošačima. Prema analizi BR-a, od tih podataka profitiraju stotine tvrtki koje posluju kroz velike platne platforme poput PayPala.
Digitalna plaćanja nisu besplatna
Digitalno plaćanje također ima svoju cijenu. Naknade za kartično plaćanje kreću se od oko 0,2 posto za debitne kartice do 2,5 posto za kreditne kartice. Te troškove u početku snose trgovci, ali ih na kraju često plaćaju i sami potrošači kroz više cijene proizvoda.
Ekonomisti upozoravaju da bi, ako gotovina nestane kao alternativa, naknade mogle dodatno rasti.
Ovisnost o američkim platnim sustavima
Možda najveći rizik leži u činjenici da digitalnim plaćanjima u Europi uglavnom upravljaju američke kompanije – Visa, Mastercard i PayPal.
Julia Pitters upozorava na mogući scenarij: "Kad bi američka administracija sutra naložila Visi i Mastercardu da obustave usluge u Europi, velik dio platnog prometa mogao bi stati." Takav scenarij možda zvuči dramatično, ali nije potpuno nezamisliv. Kao primjer navodi slučaj iz prošle godine, kada su američke tehnološke tvrtke, na zahtjev administracije Donalda Trumpa, suspendirale račune francuskog suca.
Europa traži vlastito rješenje
Švedska, koja je godinama bila predvodnik bezgotovinskog društva, već je promijenila smjer. Novi zakon ponovno obvezuje trgovce da prihvaćaju gotovinu.
Pitters podsjeća i na veliki nestanak električne energije u Španjolskoj i Portugalu u travnju 2025., kada su kupnju mogli obavljati gotovo isključivo građani koji su imali gotovinu.
Istodobno, Europska unija razvija digitalni euro, čije je uvođenje planirano za 2029. godinu. Cilj nije zamijeniti gotovinu, nego stvoriti europsku javnu alternativu privatnim američkim platnim sustavima. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde više je puta naglasila da je digitalni euro zamišljen kao nadopuna, a ne zamjena za gotovinu.
Ključno pitanje
Gotovina ne nestaje zato što ju netko želi ukinuti. Nestaje zato što je sve rjeđe koristimo.
A pravo pitanje nije hoće li gotovina nestati, nego tko će imati kontrolu nad plaćanjima kada jednog dana više ne bude predstavljala stvarnu alternativu.
