CRNE PROGNOZE

Pred građevinarima još jedna teška godina

16.03.2015 u 08:42

Bionic
Reading

Vrijednost građevinskih radova koje su u Hrvatskoj prošle godine izvela poduzeća s 20 i više zaposlenih s vlastitim radnicima, manja je za sedam posto u odnosu na 2013. godinu, a vrijednost novih narudžbi povećana je za 0,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS)

U osvrtu na izvješće DZS-a, Hrvatska gospodarska komora (HGK) upozorava da je prošlogodišnji pad vrijednosti građevinskih radova najizraženiji pad od 2010. godine.

Po podacima DZS-a, pravne osobe s 20 i više zaposlenih u prošloj su godini izvele građevinskih radova u ukupnoj vrijednosti 17,5 milijardi kuna, a vrijednost novih narudžbi iznosila je 13,7 milijardi kuna.

Pritom je vrijednost radova izvedenih s vlastitim radnicima lani iznosila 12,5 milijardi kuna i bila je manja za sedam posto nego 2013. godine. HGK upozorava da tako niska vrijednost nije zabilježena od 2002. godine, a u odnosu na na predkriznu 2008. godinu pala je za 46,3 posto.

Vrijednost radova s podizvođačima u prošloj je godini iznosila 5 milijardi kuna.

Od ukupne vrijednosti radova izvedenih s vlastitim radnicima, na radove na zgradama odnosi se 5,2 milijarde kuna, a 7,2 milijarde kuna na ostale građevine.

Udio radova na novogradnjama u strukturi radova izvedenih s vlastitim radnicima bio je 52 posto, a ostali radovi imali su udio od 48 posto.

Tijekom prošle godine građevinska poduzeća s 20 i više zaposlenih završila su 1.991 stan, što je za 26,9 posto manje nego 2013. godine.

Potkraj prošle godine ta poduzeća imala su 3.814 stanova u gradnji, što je za 18,4 posto više nego godinu ranije.

U osvrtu na situaciju u građevinskom sektoru analitičari HGK upozoravaju da zabrinjavaju podaci iz siječnja ove godine, kada je izdano 22,6 posto manje građevinskih dozvola s 53,6 posto manjom vrijednošću predviđenih građevinskih radova nego u istom mjesecu prošle godine.

'Zato je pred građevinarima još jedna teška godina, posebno u prvom polugodištu, s obzirom na za sada nedostatno definirane mogućnosti sudjelovanja u investicijskom planu Europske unije, potrebu ubrzanja korištenja raspoloživih sredstava iz fondova EU, kao i utvrđivanja realnog obima mogućih investicija javnog sektora u okolnostima provedbe procedura uklanjanja makroekonomskih neravnoteža i prekomjernog proračunskog manjka', zaključuju u HGK.