Iz AmChama preporučuju da trebamo uspostaviti politiku privlačenja izravnih stranih ulaganja, poboljšati uvjete poslovanja, bolje koristiti Unijine fondove, stvoriti strategiju ljudskih potencijala, osigurati stabilan porezni sustav, popraviti javnu nabavu, popraviti zdravstveni sustav i konačno – uspostaviti ekološki održiv gospodarski rast.

Reformski paket predstavili su Berislav Horvat, predsjednik AmChama za Hrvatsku, te Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama.

'Pokušavamo prilagoditi najbolje svjetske prakse kao rješenje za hrvatske uvjete', rekao je Horvat. Doko Jelušić se nadovezala time da u Hrvatskoj oko deset posto svih poduzeća pripada strancima te kako ta poduzeća stvaraju 37 posto svega izvoza i 26 posto svih investicija, zbog čega treba nastaviti raditi na privlačenju stranih ulaganja.

Dodala je i kako poduzeća u stranom vlasništvu isplaćuju i oko 40 posto više neto plaće od prosjeka te oko 30 posto brže plaćaju dobavljače. 'Da bismo postali bolji od drugih, moramo poboljšati uvjete poslovanja. To će primijetiti i strane kompanije; moramo ubrzati javne službe koje ne smiju biti prepreka, već podrška biznisu. Treba uvesti model one stop shop, uz koji će ulagač svoje poteškoće moći riješiti na jednom mjestu', ističe Horvat.

Potrebno je, kaže, ubrzati i pravosuđe te educirati suce i sudske vještake. Velik je problem zaštita intelektualnog vlasništva, čija se vrijednost zanemaruje, a sudovi su preopterećeni, zbog čega sporove treba rješavati arbitražom.

Kao velik kamen spoticanja za razvoj gospodarstva u AmChamu prepoznaju i zdravstveni sustav. Smatraju da bi zdravstvo trebalo otvoriti kako bi se razvila konkurencija među pružateljima usluga te da bi trebalo utvrditi opseg pokrića police osnovnog osiguranja.

Nakon predstavljanja plana reformi održan je okrugli stol na kojem su sudjelovali Berislav Horvat, Leo Prelec, zamjenik ministra gospodarstva, Davor Huić, specijalni savjetnik premijera Tihomira Oreškovića, te Sanja Madžarević Šujster iz Svjetske banke.

Huić je istaknuo kako Hrvatska ima i strategiju i zakon za privlačenje ulaganja koji su napravljeni po uzoru na slovački model. 'Problem su druge stvari – treba raditi na smanjenju javnog duga i fiskalnoj konsolidaciji. Tu su i pravna i porezna nesigurnost te neusklađenost propisa', rekao je Huić.

Potvrdio je da će nakon analize Vlada ići u poreznu reformu, a dotaknuo se i parafiskalnih nameta koji bi se trebali smanjiti na razini 300 milijuna kuna u ovoj godini. Huić misli da se do intenzivnijeg rasta ne može doći bez porasta bankovnog kreditiranja, zbog čega Vlada radi na garancijskom fondu koji bi poduzećima trebao olakšati nova zaduženja i refinanciranje postojećeg duga.

'Nedavno mi je pod ruku došao časopis Politička misao, a u njemu se govori o teoriji iz sedamdesetih godina koja tvrdi da se ne mijenjamo zbog egalitarnog sindroma. Zbog toga sindroma se i danas ne mijenjamo jer imamo otpor prema ideji da neki stranac dođe i ovdje zarađuje novac', zaključio je Huić.

Mađžarević Šujster iz Svjetske banke dodala je kako bi htjela vidjeti kontinuitet djelovanja svih postava Vlade RH: 'Regulatorna giljotina je dala velik doprinos identificiranju birokratskih prepreka od samih investitora. Želimo vidjeti profesionalce koji će se uhvatiti u koštac s tim problemima promjene mentaliteta.'

U Ministarstvu gospodarstva najavljuju popravljanje regulative. 'One će se na vrijeme najaviti i predstaviti uključenim sektorima. Ono što radimo u Zakonu o javnoj nabavi jest to da smo u diskusiju uključili i HUP i AmCham i neke druge udruge. To je vrlo korisno i prvi dobar korak prije široke javne rasprave već je napravljen', rekao je zamjenik ministra gospodarstva Leo Prelec.

Kaže da su u fokusu Ministarstva izmjene Zakona o javnoj nabavi i Zakon o tržištu plina, kojim će se tržište dodatno liberalizirati. 'Osnovano je i puno agencija i sigurno će se ići na integracije i smanjenje njihova broja. Da bismo to napravili, možda ćemo morati mijenjati i desetak zakona', zaključio je Prelec.