'Novinarima treba pomoći, ograničeni su uredničkim politikama i marketinškim agencijama, ne piše se o temama od javnog interesa'

Zovko, kao članica Odbora za kulturu, rekla je uvodno da se u pandemiji zalagala za to da se kreativnom i kulturnom sektoru pomogne što više jer je bio najpogođeniji te je najviše ovisio o subvencijama.

'Kroz Europsku pučku stranku zalagali smo se za to da se iznos pomoći podigne na dvije milijarde eura za programe pomoći medijima i kulturi. Program Kreativna Europa omogućit će suradnju i stvaranje umjetnicima. Sada radim na pomoći audiovizualnom sektoru i oporavku tog sektora, oporavku informativnih kuća i zadržavanju konkurentnosti u krizi', rekla je Zovko.

Glasanje o pomoći kulturi i medijima u Europskom parlamentu očekuje se krajem rujna.

'Naglasila bih da se prvi put odgovorilo na sva naša traženja da se omogući što veća vidljivost tužbama i proganjanim novinarima koji nisu dolazili do odjeka na europskoj razini. Raste broj neopravdanih i neutemeljenih tužbi, a mi se zalažemo da im se stane na kraj i da se dopusti što veća sloboda istraživačkom novinarstvu', rekla je Zovko i podcrtala: 'Mediji danas nemaju veliku slobodu, ne mogu pisati o stvarima od javnog interesa, nego su ograničeni uredničkom politikom i zahtjevima marketinških agencija.'

Matić, koji je također član Odbora za kulturu, ponovio je da je cijeli život poremećen pandemijom koronavirusa, a kulturna umjetnost kojom se u Europi bavi osam milijuna ljudi prošla je najgore.

'Pripadamo u onaj krug država koje nisu na vrhu EU-a, ali prema tužbama novinara smo u vrhu s Poljacima i Mađarima. Žao mi je zbog toga, a novinare najčešće tuže oni koji su u zatvoru ili su na najboljem putu da završe tamo', istaknuo je Matić.

Pojasnio je da od dvije milijarde europske pomoći kulturi čak 58 posto odlazi na medije i pomoć informativnim medijima. 'Nadamo se da će sva ta sredstva proći bez pustih birokratskih zavrzlama i dodatnih opterećenja', poručio je.

Ana Jelavić iz Uprave za međunarodnu kulturnu suradnju Ministarstva kulture dodala je da se proteklih godina kroz program Kreativna Europa uglavnom objavljivalo ad-hoc natječaje, a sad postoje konkretni javni pozivi.

Anera Stopfer pojasnila je da je Desk Kreativna Europa zapravo produžena ruka Europske komisije i njihova je dužnost promocija programa i pronalaženja partnerskih institucija koje su potrebne za prijavu na natječaje. Pomažu i u iščitavanju smjernica, no za evaluaciju prijavljenih na natječaj nisu zaduženi.

Sadržaj je nastao u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a u okviru kampanje Budućnost Europe.