Dapače, tvrde isti sugovornici, otvara se mogućnost manipulacije i masovnog fiktivnog mijenjanja prebivališta građana koji će time nastojati izbjeći plaćanje ovog poreza, ili ga barem plaćati u znatno manjem iznosu.

Turistički paušal dosad je bio jednak iznosu paušala boravišne pristojbe po krevetu i ovisio je o vrsti i razredu turističkog mjesta i dobu sezone, pa se do ove godine kretao od 150 do 300 kuna. Najnovijim izmjenama zakona taj je raspon drastično povećan i ovisit će o odlukama predstavničkih tijela lokalne vlasti; ako se do konca siječnja ona ne izjasne, porez će iznositi 750 kuna.

Grad Vrgorac u petak je objavio da se odlučio na iznos od 150 kuna, čime žele poticati razvoj ruralnog turizma, dok veće sredine i moćnija turistička središta poput Splita službeno još uvijek izrađuju kalkulacije.

Rupa u zakonu jest činjenica da se paušal tretira kao porez na dohodak, a ne komunalni porez ili neka slična kategorija, stoga se plaća po mjestu prebivališta vlasnika nekretnine, a ne po tome gdje se soba, kuća ili apartman doista nalaze. Jednak način obračuna vrijedio je i dosad, no zbog malog raspona u njegovoj visini rijetki vlasnici su se odlučivali na promjenu prebivališta kako bi umanjili svoju poreznu obvezu.

Nakon 1. siječnja, kada se očekuje znatno 'šarenija' situacija, može se predvidjeti znatno veće kalkuliranje, posebno kod vlasnika više turističkih nekretnina s većim brojem kreveta.

'Istina, i dosad smo imali primjera da vlasnici više nekretnina za iznajmljivanje prijavljuju prebivalište ondje gdje je paušal bio niži, no sada se zbog velikog raspona otvara prostor za veće zloupotrebe i zaista su velike šanse da će se to događati', kazala je za tportal potpredsjednica Zajednice obiteljskog smještaja u Hrvatskoj gospodarskoj komori Martina Nimac Kalcina.

'Pored toga, nelogično je to da gradovi i općine utvrđuju iznos paušala i da se to ne odnosi na nekretnine na njihovom području, nego na iznajmljivače kao fizičke osobe. Namjera potpunog prepuštanja ovih prihoda lokalnoj samoupravi jest dobra, no neće se potpuno ostvariti', dodaje Nimac Kalcina.

Pojednostavljeno rečeno, budući da se u slučaju turističkih paušala radi o osobnom porezu na dohodak, odluka svakog grada ili općine odnosi se samo na njegove građane. Ukoliko vlasnik apartmana na Hvaru ima prebivalište u Splitu, Zagrebu, Krapini ili Virovitici - plaćat će paušal svome gradu ili općini, dok otok Hvar od toga neće imati ama baš nikakve koristi. Takva situacija kosi se s jednim od obrazloženja prilikom posljednjih izmjena zakona, kada je rečeno da se porez povećava kako bi opterećena turistička mjesta mogla ulagati u svoju komunalnu infrastrukturu, koja je sve očitije pred pucanjem.

Primjer Splita također je znakovit: grad koji je u prošloj godini zabilježio najveći broj postelja u privatnom smještaju (oko 35 tisuća) i najveći broj noćenja u ovoj kategoriji na ime turističkog paušala u prvih deset mjeseci ubrao je tek 5,7 milijuna kuna, odnosno 67 posto od uplaćenih 8,4 milijuna kuna. Usporedbom broja registriranih postelja i broja obveznika plaćanja turističkog paušala, dolazi se do otprilike pet tisuća kreveta, na koje se porez i dosad plaćao negdje drugdje.

'Vjerojatno je trebalo primijeniti nešto drugačiji postupak i turistički paušal smjestiti u kategoriju komunalne naknade ili sličnog nameta. Gradovi na obali su pod iznimno velikim pritiskom održavanja infrastrukture, čistoće i komunalnog reda', kaže za tportal pročelnik za financije i kontroling u Gradu Splitu Dragan Brtan. On potvrđuje da se trenutno izrađuju analize učinka novih propisa, no već površnim pregledom vidljivo je da bi se paušal morao povećati i samo ako se želi zadržati jednaka visina poreznih prihoda.

Naime, smanjenjem poreza na promet nekretninama s četiri na tri posto Grad Split ostat će bez otprilike 17 milijuna kuna na godišnjoj razini i to bi mogao nadoknaditi jedino ako za vlasnike 30 tisuća postelja na svom području poveća iznos paušala na 750 kuna. I to samo ako oni ne iskoriste rupu u zakonu i svoje prebivalište prijave u Vrgorcu, Zagrebu ili nekom drugom gradu - pa čak i općini u zaleđu - gdje bi porez mogao biti nešto niži.

Pitanja o ovom nizu nelogičnosti tportal je uputio Ministarstvu financija i Poreznoj upravi, no unatoč obećanju da su odgovori 'u fazi izrade' do zaključenja ovog teksta oni nisu pristigli.