Više od polovine ispitanika, njih 55 posto - smatra da trgovinski dogovor previše opterećuje europsko gospodarstvo i podržava oštriji pristup u budućim pregovorima, pokazali su rezultati istraživanja u kojem je sudjelovalo 3.500 uglavnom industrijskih kompanija.

Prema dogovoru koji su u srpnju najavili američki predsjednik Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, na uvoz većine europske robe u SAD plaća se carina od 15 posto, dok se na uvoz američkih industrijskih proizvoda u EU ukida carina.

Sektorske carine trgovinski dogovor čine bezvrijednim, upozorila je pak udruga VDMA, koja predstavlja interese njemačkih proizvođača strojeva i opreme, u otvorenom pismu upućenom von der Leyen.

Prema procjenama udruge, 30 posto američkog uvoza strojeva iz EU‑a već je podložno carinskoj stopi od 50 posto, uključujući motore, pumpe, industrijske robote te poljoprivrednu i građevinsku mehanizaciju.

"Pravilo o paušalnoj 15‑postotnoj stopi u praksi se poništava carinama na proizvode od čelika i aluminija", izjavio je VDMA‑ov stručnjak Oliver Richtberg.

Udruga industrijskih kompanija pozvala je Bruxelles da poduzme sve moguće korake kako bi EU bio rasterećen od carina na proizvode od čelika i aluminija te kako bi sektori strojeva i opreme bili izuzeti iz budućih sektorskih carina, navodi se u pismu.

Čelnik odjela za vanjsku trgovinu DIHK‑a Volker Treier izjavio je za dpa da bi novi američki protekcionistički pristup trgovini mogao donijeti suprotan učinak od očekivanog te uzrokovati nestabilnost u investicijskom okolišu.

Više od polovine ispitanika koji posluju u SAD-u, njih 54 posto, smatra da će trgovinski dogovor dovesti do pada obujma trgovine.

Većina kompanija očekuje da će američki klijenti snositi troškove viših carina. Čak 62 posto ispitanika koji planiraju prilagoditi način na koji se nose s američkim carinama, namjerava troškove prenijeti na klijente, dok je njih 15 posto izjavilo da će sami apsorbirati učinak visokih nameta.

Istraživanje je također pokazalo da 17 posto kompanija s poslovanjem u SAD‑u odgađa investicije na američkom tlu, dok 9 posto planira smanjiti ta ulaganja.

DIHK pak poziva na što skoriju implementaciju najavljenih smanjenja carina na automobile i metale te predlaže mehanizam za sprječavanje budućih skokova carina.

Bude li potrebno, EU ne smije oklijevati s protumjerama, a mora i zauzeti tvrđi stav u pregovorima, rekao je Treier.

Trgovinski dogovor EU-a i SAD-a oštro su kritizirali i političari. Tako je Manfred Weber, čelnik konzervativne Europske narodne stranke u Europskom parlamentu, u Belinu rekao da je "najbolji odgovor na protekcionizam Donalda Trumpa odsada poslovanje usmjeriti na globalne partnere koji žele nastaviti slobodnu trgovinu s nama".

Kompromis s SAD‑om Weber je nazvao "bolnim dogovorom", istaknuvši pritom da je i taj bolni dogovor spriječio trgovinski rat.