Američke medije guta kriza kakva nije viđena od financijskog sloma 2008. Brojni otkazi i veliki rezovi u poznatim medijskim kućama u SAD-u u siječnju naznačili su potop ove industrije, no ovaj put bez arke spasa na vidiku. Sve se to događa nakon što se 2023. smanjio broj čitatelja, dok ih tehnološki divovi poput Googlea i Mete poprilično uspješno zadržavaju na svojim platformama, i uoči novog rata dezinformacijama povodom novih izbora. Je li američka demokracija ugrožena?
Poslovni modeli medijskih kuća zaglavili su u prošlosti – izgrađeni su za svijet prije TikToka, Facebooka i umjetne inteligencije. Mediji su potpuno nespremno dočekali digitalnu transformaciju i već dva desetljeća koprcaju se u virtualnom okruženju, pokušavajući iznaći održiv poslovni model.
Unatoč svim naporima, sve više ljudi informira se na društvenim mrežama, a povjerenje u tradicionalne medije na najnižim je granama u povijesti. Kompanije troše više novca za oglašavanje da bi doprle do korisnika na platformama poput Googlea i Instagrama, a one sve manje upućuju čitatelje na tradicionalne izvore vijesti.
vezane vijesti
Gubitak radnih mjesta u tiskanim, digitalnim i TV medijskim kućama u SAD-u porastao je tijekom 2023. za oko 50 posto. No otpuštanja i rezovi u velikim medijskim kućama diljem svijeta u 2023. bili su samo uvertira u pomrčinu medijske industrije koju je dao naznačiti početak ove godine.
I najveći velikani u krizi
Donosioci vijesti The Washington Post, Los Angeles Times, Time, Condé Nast, Sports Illustrated, Business Insider, New York Daily News, National Geographic i The Baltimore Sun u siječnju su sami postali vijest uslijed velikog vala otpuštanja, rezova i tmurnih prognoza. Pritom je, kako piše The Hollywood Reporter, The Los Angeles Times, najpoznatiji tiskani mediji zapadno od Washington D.C.-ja, otpustio više od 20 posto ljudi iz svoje redakcije, njih 115.
A posebno je uznemirujuća činjenica da je do ovakvog kraha došlo u trenutku u kojem SAD bilježi kakav-takav gospodarski rast. Horde novinara gube posao u vremenima u kojima je nezaposlenost niska, prihodi rastu, a financijsko tržište doseže nove visine.
Čak i u vremenima u kojima je poslovni model temeljen na oglašavanju još uvijek funkcionirao američki mediji prolazili su kroz dramatična razdoblja ekspanzije i kontrakcije, obično vezana uz pojavu novih tehnologija. No sumorna prekretnica počela je 2023., kad su Business Insider, LA Times i NPR otpustili najmanje deset posto zaposlenika – ugašen je odjel vijesti na BuzzFeedu, News Corp je otpustio 1250 ljudi, a National Geographic bio je primoran otpustiti preostale pisce.
Vox Media je pak prošao kroz dva kruga otkaza, Vice je pokrenuo stečaj, Popular Science ugasio je svoj online časopis, a ESPN, Condé Nast i Yahoo News smanjili su broj zaposlenih.
U najgore vrijeme
Ni svijet časopisa nije ostao imun. Prošlog tjedna Sport Illustrated, nekoć titan sportskog novinarstva, obznanio je da otpušta velik broj osoblja te da je njegova budućnost upitna. Pogođeni su i Forbes te časopis Time, u vlasništvu milijardera Marca Benioffa. Zaposlenici Condé Nasta zbog otkaza su organizirali i jednodnevni štrajk.
Sve se to događa dok se Amerikanci pripremaju za izbornu godinu koju će zasigurno obilježiti ratovi dezinformacijama i dok traje rasprava o budućnosti demokracije u okvirima agitpropovskog novinarstva koje generira umjetna inteligencija. Mainstream novinska industrija, koja je nekoć bila (uvjetno rečeno, op.a.) pravi 'pas čuvar' demokracije i posrednik javnog diskursa, sad se hvata za slamku spasa.
Baš u vremenu u kojem je SAD-u potrebna veća i kvalitetnija medijska pokrivenost nego ikad u povijesti vrlo je uznemirujuće i opasno to što se ekonomske sile snažno protive tradicionalnim izvorima vijesti.
U američkom kontekstu daleko najveću štetu pretrpio je medijski ekosustav na lokalnoj razini. U prosjeku se pet lokalnih novina ugasi svaka dva tjedna, pri čemu više od polovice svih američkih okruga ima vrlo ograničen pristup lokalnim vijestima. Od 1100 radijskih postaja, samo jedna od pet njih proizvodi lokalni sadržaj.
Istraživanje zaklada Gallup i Knight iz 2022. pokazalo je da Amerikanci daleko više vjeruju lokalnim izvorima vijesti nego nacionalnim medijskim organizacijama. Bez kvalitetne lokalne pokrivenosti publika će biti manje otporna na dezinformacije koje do njih dolaze drugim kanalima.
Ljudi su zasićeni vijestima
Istovremeno se među publikom osjeća zamor vijestima – velike krize poput korone, rata u Ukrajini i na Bliskom istoku te isticanje drugih katastrofa i negativnosti dugoročno nije odviše primamljiv medijski jelovnik te tjera publiku prema laganijem sadržaju (ili potpunom zaobilaženju vijesti). A koliko god senzacionalistički naslovi kratkoročno donijeli klik više, dugoročno gledano odbijaju publiku.
Sve je to vidljivo i u kontekstu predsjedničkih izbora u SAD-u, a koji u predizbornom razdoblju generiraju veći broj čitatelja i gledatelja, pa samim time potiču i oglašivače. No kako stvari zasad stoje, ovaj put nije tako. Prema Nielsenu, vodećoj kompaniji u praćenju i istraživanju gledanosti TV programa, promet na vodećim internetskim portalima i nacionalnim kabelskim televizijama padao je tijekom 2023.
Danak su uzeli i problemi na korporativnoj razini. Porast streaminga doveo je do stezanja remena u mnogim matičnim tvrtkama novinskih kuća. Disney, u čijem je vlasništvu ABC News, ukinuo je tisuće radnih mjesta prošle godine. Budući da je NBC Universal gubio gledatelje ispred malih ekrana, NBC News je u siječnju otpustio nekoliko desetaka zaposlenika. CNN, u vlasništvu Warner Bros. Discoveryja, opterećenog dugovima, isto je prošao kroz ciklus otkaza. Paramount, u čijem je vlasništvu CBS News, također planira rezove, piše The New York Times.
Nekima nisu pomogli ni milijarderi
Streaming je utjecao i na The New York Times, The New Yorker i The Boston Globe. Iako su oni uspjeli privući digitalne pretplatnike, porast streaming servisa natjerao je publiku da plaća pretplatu na najmanje jedan, a nerijetko više njih. U vremenima inflacije i stezanja remenja između razonode i tvrdih vijesti prva na redu za odstrel je pretplata na potonje.
A nekima nisu uspjeli pomoći ni milijarderi. Činilo se da će Washington Post i The Los Angeles Times doživjeti renesansu nakon što su pali u njihove ruke. No prošle godine i Post i LA Times izgubili su na desetke milijuna dolara. K tome je prošlog mjeseca nadaleko cijenjeni urednik LA Timesa dao ostavku nakon sukoba s vlasnikom Patrickom Soon-Shiongom, pa su uslijedili drugi otkazi.
I Post, u vlasništvu Jeffa Bezosa, primoran je rezati troškove. Koncem prošle godine 240 zaposlenika dobilo je otkaz i prihvatilo otpremninu.
Pored već postojećih problema, sad se industrija mora suočiti s novim preprekama koje postavlja umjetna inteligencija. Neki mediji izrazili su zabrinutost da bi chatbotovi koji generiraju improvizirane i neprovjerene odgovore na pitanja korisnika mogli zamijeniti internetske stranice s vijestima kao izvore aktualnih događanja.
Krši li umjetna inteligencija autorska prava?
New York Times stoga je tužio Open AI (Chat GPT) i Microsoft (Copilot) za kršenje autorskih prava, tvrdeći da su milijuni njihovih članaka korišteni za obuku automatiziranih chatbotova koji se sad natječu kao pružatelji informacija. Neki nakladnici pak, poput njemačkog Axela Springera (vlasnika tabloida Bilda), sklopili su ugovore s OpenAI-jem za godišnje pretplate u zamjenu za korištenje njihovih digitalnih arhiva.
Napori da se zaustavi propadanje medija traju godinama. Filantropske organizacije, poput Zaklade Knight i Instituta za novinarstvo Lenfest, uložile su stotine milijuna dolara mahom u lokalne medije. Na najveću pojedinačnu potporu (500 milijuna dolara tijekom pet godina) obvezala se Zaklada MacArthur zbog onoga što su nazvali 'prijetnjom demokraciji'.
S druge strane neki pozivaju i na izravnu i snažnu intervenciju vlade. Tako postoje prijedlozi za poreznim olakšicama za publikacije koje zapošljavanju novinare i za kompanije koje se oglašavaju u tim medijima, kao i za povećanje državne potrošnje na oglašavanje javnih i državnih poduzeća i službi.
Iako se državne intervencije na prvu čine kao dobro rješenje, teško je očekivati da bi one prošle bez utjecaja političkog vrha na agenda setting i poimanje stvarnosti.
Što s Googleom i Metom?
Potencijalno moćniji mehanizam bio bi zakon koji bi prisilio Google i Metu da plaćaju izdavačima čiji sadržaj prikazuju na svojim platformama. Nakladnici diljem svijeta podržali su zakon donesen u Australiji 2021., punog naziva News Media Bargaining Code, a koji je stvorio okvir za to da nakladnici mogu pregovarati o tome s tehnološkim divovima.
Prema pisanju The Atlantica, dosad je u Australiji to rezultiralo isplatama više od 140 milijuna dolara godišnje, što je samo mali dio prihoda od 424 milijarde dolara, koliko su Google i Meta zaradili prošle godine. Ovakva potpora novinarstvu predlagala se i u Kanadi, UK-u, Novom Zelandu, Indoneziji, Brazilu, Švicarskoj i Južnoj Africi.
Što se pak tiče SAD-a, Kalifornija bi ove godine mogla usvojiti sličan zakon. Tehnološki divovi su pak izašli iz te jednadžbe. U Kanadi je Facebook tako radije odlučio izbaciti vijesti sa svoje platforme nego da za njih mora plaćati naknadu nakladnicima.
