pametna poljoprivreda

Nema boljih prinosa na poljima bez digitalizacije; sve je u rukama bespilotnih letjelica

  • Autor: I. Ba.
  • Zadnja izmjena 14.09.2021 15:32
  • Objavljeno 14.09.2021 u 15:32
Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Procjenjuje se da je digitalizacija budućnost poljoprivrede, a trenutačno je u Hrvatskoj samo oko pet posto proizvodnje digitalizirano, u EU-u taj prosjek iznosi od 15 do 20 posto, a u SAD-u je potpuno digitalizirano više od 30 posto poljoprivredne proizvodnje

Procjenjuje se da je digitalizacija budućnost poljoprivrede, a trenutačno je u Hrvatskoj samo oko pet posto proizvodnje digitalizirano, u EU-u taj prosjek iznosi od 15 do 20 posto, a u SAD-u je potpuno digitalizirano više od 30 posto poljoprivredne proizvodnje. Procjene kažu da će svjetsko tržište pametne poljoprivrede do 2025. godine za upotrebu neke vrste dronova vrijediti 23 milijarde dolara. Također istraživanja kažu da će vrijednost svjetskog tržišta poljoprivrednih dronova do 2024. godine biti pet puta veća (Markets and Markets iz 2020).

Obrt Drontim vlasnice Marije Samardžić, jedan od stanara Mreže inkubatora Virovitičko-podravske županije koji se bavi snimanjem, procesuiranjem snimaka i analizom, a nudi i vrhunska rješenja za snimanje iz zraka bespilotnim letjelicama. Iz Drontima objašnjavaju za Glas Slavonije kako se bave upotrebom bespilotnih letjelica u svim industrijama, a jedna od njih je i poljoprivreda te da se ona veže uz digitalizaciju poljoprivredne proizvodnje, odnosno praćenje usjeva i njihova stanja u realnom vremenu.

'Nakon što se dobiju podatci snimanja bespilotne letjelice, koristi se pametna tehnologija, odnosno računalni sustavi koji obavljaju analize snimaka dobivenih na konkretnom polju', pojasnio je informatčar, koordinator letenja u Drontimu Mario Samardžić za Glas Slavonije.

Drontim je u partnerskim odnosima sa srodnom beogradskom tvrtkom Agrema, koja obavlja određene analize značajne za poljoprivrednu proizvodnju, od prebrojavanja biljaka, stanja korova, različitih stresova, štetnika, nedostatka dušika do bolesti. Takvom analizom dobije se jedna digitalizirana mapa koja se može koristiti za uvid u stanje i za poduzimanje određenih mjera s pomoću pametnog (digitaliziranog) stroja koji ima u sebi GPS i kontroler, koji omogućavaju da se pametno prska, da se pametno uništavaju korovi… Ne gleda se polje u cjelini, nego se gleda biljka kao biljka. Takva precizna poljoprivreda omogućava da se svakoj biljci daje ono što njoj treba, a to smanjuje upotrebu pesticida i dušičnih gnojiva, što znači da se manjom količinom štetnih sredstava dobije bolji usjev nego da se ona koriste na cijeloj površini.

Slatinski Agroduhan s Drontimom radi od 2018. godine na digitaliziranoj proizvodnji duhana. Predsjednik Uprave Agroduhana Tomislav Tomić za Glas Slavonije je rekako kako su nakon analize snimaka načinjenih dronom pojačali nadzor i povećali pažnju u pripremi nasada, a rezultat je svake godine stotinjak kilograma duhana više po jedinici površine.

'I naši kooperanti shvaćaju da bez određenog broja biljaka ne mogu dobiti zadovoljavajući prinos. Mi potičemo, motiviramo i dajemo im preporuke za sve potrebne tehnološke radnje. Sliku duhana koju snimi dron, računalo uspoređuje sa slikom kako biljka u određenom razdoblju i u određenom klimatskom području treba izgledati u idealnim uvjetima. Ljudsko oko ne može načiniti takvu usporedbu jer dron obavlja zumiranje na 1,3 cm i reagira na svaku promjenu. Zahvaljujući analizi takve snimke, reakcija na pojavu bolesti je trenutačna, prije nego što ona zahvati cijelu biljku ili se raširi na veću površinu', objašnjava.

Tomić ističe kako su u početku kooperanti smatrali da ih Agroduhan dronovima želi kontrolirati, ali sada shvaćaju da je to način povećanja proizvodnje. Josip Zdeličan, rukovoditelj proizvodnje u ovoj slatinskoj tvrtci, kaže da su ispunjena dva glavna cilja projekta, povećan je broj zasađenih biljaka te je uvedena digitalizacija u praćenju proizvodnje. 

'U četiri godine Agroduhan je povećao prosječan broj biljaka za 17 do 20 posto. Obavili smo prebrojavanje biljaka na 30 posto ugovorenih površina kako bismo uvidjeli broj biljaka nakon rasađivanja. Nama je važan točan broj biljaka radi procjene količine duhana koju ćemo otkupiti. Naš plan je 24.000 biljaka po hektaru, a dronom je 2018. godine utvrđeno da imamo 18.000. Ove godine imamo gotovo 23.000 biljaka', objasnio je Zdeličan. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!