Iako država i dalje, kroz paket mjera, sufinancira potrošnju toplinske energije, odnosno grijanje i toplu vodu putem toplane, dio kućanstava koja se griju na ovaj način uskoro će imati novi trošak. Naime novim Pravilnikom o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju uvodi se posebna naknada za poticanje učinkovitosti grijanja. Nju će morati plaćati oni koji ne ugrade razdjelnike ili kalorimetre.

Naknada bi trebala iznositi 50 centi po kvadratu, što bi za stan od 60 kvadrata značilo 30 eura mjesečno ili 360 eura godišnje. Ova će se naknada usklađivati po stopi inflacije i novac prikupljen njome usmjeravat će se na posebni račun s kojeg će se u roku od pet godina moći povući, ali isključivo za financiranje projekata energetske obnove zgrade.

Prema riječima Zdravka Vladanovića, predsjednika Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba, to će se odnositi na ugradnju razdjelnika, moguće ugrađivanje solarnih panela ili druge radove definirane propisima o energetskoj obnovi zgrada.

Pričuva kao proračun za energetsku obnovu

Ali to nije sve. Pravilnikom su definirane i naknade za obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije te za obavljanje djelatnosti opskrbe toplinskom energijom, a one se plaćaju iz pričuve. Vladanović objašnjava da je to zapravo trošak grijanja hodnika, stubišta i drugih zajedničkih prostora u zgradama.

'To je zbog zajedničkih dijelova, prostora, hodnika i drugih, koji su zajednički trošak svih suvlasnika stambene zajednice, i to se plaća iz sredstava zajedničke pričuve. Opet je to trošak krajnjeg korisnika, ali on ne ide individualno, već se računa kao zajednica suvlasnika. Ostali troškovi su individualni', objasnio nam je prvih nekoliko odredbi koje su izazvale reakciju javnosti.

Ako zgrada pak nema dovoljno sredstava prikupljenih pričuvom da bi mogla financirati grijanje svojih zajedničkih prostora, to ne znači da će moći ugasiti grijanje u hodnicima, stubištima i podrumima. Naprotiv, prema pravilniku, moći će povećati pričuvu. Zbog toga su mnogi građani u e-Savjetovanju komentirali da se ova odredba kosi sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada, kojim je propisano kad se pričuva može povećati.

No kako je riječ o naknadama koje služe za obnovu, odnosno održavanje zgrada, zakonodavac je procijenio da se sredstva iz pričuve mogu koristiti i u ovu svrhu, a po potrebi i povećati uz suglasnost potrebne većine suvlasnika.

Obveze predstavnika suvlasnika

Stanarima je pak ostavljena mogućnost izbora nekoliko modela raspodjele troškova, bilo da se radi o raspodjeli troškova po priključnoj snazi (S), bilo obračunu putem razdjelnika ili kalorimetara (EGR i EGK). Naravno, ostavljena je i mogućnost posebnog obračuna za zgrade koje imaju zajedničko mjerilo, odnosno razdjelnik ili kalorimetar. Uz to, postoje modeli obračuna koji u obzir uzimaju i troškove energije za toplu vodu.

Građanima nisu jasne ni obveze koje će imati predstavnici suvlasnika u svojim zgradama. Osim što, kao i dosad, moraju osigurati pristup toplinskoj podstanici i brinuti se o sigurnosti sustava grijanja te tražiti elaborate za energetsku obnovu, morat će informirati suvlasnike o svim promjenama u obračunu, njihovoj potrošnji, ali i iznosu naknada, te prijaviti i neispravne razdjelnike ili kalorimetre i značajna odstupanja u zabilježenoj potrošnji kako bi se temeljem tih podataka mogli izračunati pojedinačni i zajednički troškovi grijanja.

Uz to, morat će prijavljivati ako neki suvlasnici uklone ili onesposobe razdjelnike i kalorimetre, a morat će i očitavati njihova brojila, odnosno mjeriti potrošnju ili ovlastiti nekoga da to čini umjesto njih. Ova odredba je iznenadila i šefa udruge predstavnika stanara te smatra da to ne bi trebao biti njihov posao.

'Razdjelnici se očitavaju daljinski, elektroničkim putem. To radi tvrtka koja je ugovorila posao očitavanja, odnosno razmjene podataka. Moramo znati da predstavnik suvlasnika nema ovlasti onako kako se to često percipira. Predstavnik suvlasnika je primus inter pares – on ne može donositi odluku na svoju ruku, već prema kvalificiranim većinama, 51, 66, 80 i 100 posto. On samo mora tu odluku procesuirati i raditi po njoj. Predstavnik suvlasnika nema što tu raditi', objasnio je Vladanović.

Prebacivanje na teret građana

Pravilnikom se uvodi inspekcijski nadzor koji će se moći provoditi dvaput godišnje. Vladanović podsjeća da je hajka na razdjelnike počela prije 12 godina, kad su oni uvedeni, i to zbog svojevrsne greške u komunikaciji.

'Država je krenula od svog normativnog okvira, dala je razdjelnike kao obvezu, a ostalima prepustila da odluče hoće li obnoviti svoje zgrade i stolariju i tako si omogućiti kvalitetnije i racionalnije grijanje. Percepcija hrvatske korisničke javnosti je takva da su se svi digli jer je otpočetka sve pogrešno prezentirano. Vlast je lagala jer je govorila građanima da će im računi biti manji. Nekome jesu, nekome nisu. Trebalo je ljudima objasniti zašto, kako i čemu, umjesto da se kaže da će računi biti manji. To nije istina u cijelosti', objasnio je Vladanović.

Otpor ili nerazumijevanje kod dijela stanara priključenih na toplinske sustave dovela je to toga da je država, osim naknade za poticanje učinkovitosti grijanja od 50 centi po kvadratu stana, odlučila još neke naknade prebaciti na teret građana, odnosno pričuvu.

Tako će, primjerice, obračun potrošnje energije biti definiran korektivnim faktorom 3, umjesto faktorom dogovorenim po udjelu u stvarnoj potrošnji. To znači da će neki plaćati i triput više od stvarne potrošnje. Uz to, najteže će proći oni koji u zgradama, osim što nemaju razdjelnike, nemaju ni definiranu zajednicu suvlasnika.

Njima će se, ako pravilnik stupi na snagu u ovom obliku, troškovi naplaćivati izravno, pa čak i za grijanje zajedničkih prostora u zgradi. Građani će svoje mišljenje moći ostaviti još ove srijede, a novi modeli obračuna toplinske energije bit će u primjeni od 1. rujna sljedeće godine.