Dok međunarodno priznata jemenska vlada, uz potporu Saudijske Arabije, kreće u pokušaj potiskivanja hutista, Rijad se istovremeno suočava s problemom koji nadilazi samo bojište – ugroženi su ključni pravci izvoza nafte i opskrbe gorivom.

Predsjednik međunarodno priznate jemenske vlade Rašad al-Alimi ovog je vikenda objavio pokretanje sveobuhvatne vojne operacije s ciljem potiskivanja hutista s teritorija koji su zauzeli, piše Reuters. Uz saudijsko zrakoplovstvo i jemenske kopnene snage, cilj je ponovno uspostaviti kontrolu nad ključnim područjima.

No ofenziva dolazi nakon ozbiljnih teritorijalnih gubitaka vladinih snaga. Hutisti su posljednjih tjedana zauzeli luku Mocha, strateške otoke Hanish i Perim te dijelove obale Crvenog mora. Time su došli nadomak važnog prometnog pravca između Taiza i Adena, dok je njihov položaj uz tjesnac Bab el-Mandeb dodatno povećao pritisak na Saudijsku Arabiju.

Saudijska Arabija u sve težem položaju

Za Rijad je kontrola nad Bab el-Mandebom posebno važna jer predstavlja jedan od ključnih pomorskih prolaza između Crvenog mora i Indijskog oceana. Istodobno je Hormuški tjesnac, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi golema količina svjetske trgovine naftom, zatvoren zbog rata SAD-a i Izraela protiv Irana, navodi izvorni tekst.

Saudijska Arabija pokušala je dio izvoza preusmjeriti na zapad, koristeći naftovod Istok-Zapad prema Crvenom moru. No i ta je ruta ugrožena nakon napada na ključnu infrastrukturu, dok su se pod udarima našli i naftni objekti na zapadnoj obali.

Posljedica je ozbiljan pad saudijskog izvoza. Rijad se tako našao u situaciji u kojoj istodobno mora štititi vlastitu naftnu infrastrukturu, osigurati izvozne pravce i pomagati jemenskim snagama u borbi protiv hutista.

Problem nije samo cijena barela

Mogući novi poremećaji na Bliskom istoku ne bi nužno značili samo skuplju sirovu naftu. Poseban problem predstavlja dizel, ključan za kamione, poljoprivredne strojeve, građevinu i velik dio globalne logistike.

Ako se dodatno poremete pomorske rute i rafinerijski kapaciteti, posljedice bi se mogle preliti na cijeli lanac opskrbe. Dulje plovidbe oko Afrike povećavaju troškove prijevoza, dok istodobni problemi u rafinerijama smanjuju količinu dostupnog goriva.

Dizel je pritom posebno osjetljiv jer ga je teško brzo zamijeniti drugim energentima u teretnom i industrijskom sektoru. Svaki veći poremećaj stoga se može preliti na cijene prijevoza, hrane i drugih proizvoda.

Washington zasad ne želi izravnu intervenciju

Saudijska Arabija pritom ne može računati na bezuvjetnu američku vojnu intervenciju. Prijestolonasljednik Mohammed bin Salman tražio je od Donalda Trumpa odobrenje za šire američke udare na hutiste, ali Washington to nije prihvatio.

Hutisti su pokušali ograničiti mogućnost izravnog američkog ulaska u sukob, poručujući da neće napadati američke i izraelske brodove ako se SAD ne uključi protiv njih.

Za Saudijsku Arabiju to znači da se vojni pritisak na hutiste povećava u trenutku kada su joj energetske i prometne rute već ozbiljno ugrožene.

Ako se sukob nastavi širiti, posljedice neće ostati ograničene na Jemen. Problemi s Hormuzom, Bab el-Mandebom, naftovodima i rafinerijama mogli bi dodatno pritisnuti globalnu opskrbu gorivom i ponovno potaknuti rast cijena. U takvom scenariju najveći dio računa na kraju bi mogli platiti potrošači, kroz skuplji prijevoz, hranu i energiju.