Krajem listopada bruto inozemni dug iznosio je 40,8 milijardi eura, što u odnosu na kraj 2019. godine predstavlja tek blagi pad za 0,2 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke
U specifičnoj godini u kojoj je zbog suzbijanja pandemije došlo da značajnog zastoja velikog dijela gospodarskih aktivnosti, zadržavanje inozemne zaduženosti na razinama s kraja 2019. rezultat je smanjivanja inozemnih dužničkih obveza prvenstveno ostalih domaćih sektora (poduzeća) koji su u takvim uvjetima zaustavljali investicije odnosno nova zaduživanja.
Smanjenje ino obveza bilježe i druge monetarne financijske institucije odnosno banke iako je to smanjenje, prema navodima iz središnje banke bilo je manje izraženo u usporedbi s istim razdobljem proteklih nekoliko godina, zbog znatno slabijeg priljeva deviza tijekom glavne turističke sezone.
S druge strane, krajem listopada 2020. bruto inozemni dug sektora opće države s udjelom od 33,4% u ukupnom ino dugu iznosio je 13,6 mlrd. eura što je 5,8% više u odnosu na kraj 2019. Naime, iako je u srpnju otplatila 1,25 mlrd. dolara vrijednu obveznicu izdanu 2010. godine, još u lipnju država je na međunarodnom tržištu izdala nove obveznice u vrijednosti od 2,0 mlrd. eura koje su osim spomenute srpanjske otplate dospjele obveznice bile namijenjene i financiranju protukriznih mjera za ublažavanje negativnih posljedica pandemije.
Analitičai Raiffeisen banke očekuju kako podaci za posljednja dva mjeseca 2020. neće donijeti značajnije promjene u kretanju inozemne zaduženosti te na razini cijele 2020., uslijed izrazito snažnog pada gospodarske aktivnosti i unatoč zadržavanju na približno istoj razini u apsolutnom iznosu u donosu na kraj 2019., očekuju porast relativnog pokazatelja inozemne zaduženosti na 84,2% BDP-a.
U ovoj godini, očekivani gospodarski oporavak trebao bi doprinijeti i ponovnom smanjenju udjela bruto inozemnog duga u BDP-a, dok u apsolutnom izrazu RBA analitičari očekuju nastavak rasta bruto inozemnog duga upravo zbog ponovnog ubrzavanja gospodarske aktivnosti i novih zaduživanja na inozemnim tržištima, kako privatnog tako i javnog sektora. Pri tome očekuju kako će Hrvatska, podržana i nastavkom ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka, nastavati podmirivati svoje inozemne obveze uz povoljne uvjete financiranja.
