žigman odgovara:

Može li mirovinski sustav preživjeti novi lockdown i čemu se budući umirovljenici mogu nadati iz drugog i trećeg stupa?

21.11.2020 u 22:03

Bionic
Reading

Korona kriza ostavila je traga na svemu, pa tako i na našoj štednji u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. U prva tri mjeseca ove godine istopilo se oko četiri milijarde kuna vrijednosti obveznih mirovinskih fondova. No već do konca listopada fondovi su uspjeli povratiti svoju vrijednost na razine prije korona krize, da bi listopad završili s oko tri milijarde kuna više nego su završili prethodnu godinu.

Rizičniji obvezni mirovinski fondovi tipa A, koji većinom ulažu u dionice, zabilježili su pad od 3,06 posto, nešto manji pad od 0,58 posto fondovi tipa B, dok su obvezni mirovinski fondovi tipa C imali su čak i niski prinos od 0,52 posto, a to su fondovi koji ulažu u obveznice i u druge oblike ulaganja nižeg rizika. U središnjem Dnevniku HRT gostovao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e.

'Na kraju 2019. godine vrijednost fondova bila je 112, sada je to 115 milijardi kuna. Izuzetno je važno da radnici koji uskoro odlaze u mirovinu, a koji se nalaze u kategoriji C, neće biti zakinuti, odnosno uplate u osiguravajuće mirovinsko društvo će im biti sačuvano. Kriza se na njih nije odnosila, budući da je fond C najkonzervativniji. A fond je najrizičniji, a B, u kojem je većina građana, uravnotežen', istaknuo je.

'Novi lockdown sigurno bi značio za ekonomiju dodatno smanjenje, odnosno pad, koji je već za ovu godinu dovoljno velik, no ne očekujemo da bi to imalo dodatni utjecaj na mirovinske fondove budući da je većina imovine u državnim obveznicama koje su se sada i pokazale dodatnim povećanjem kreditnog rejtinga. Vlada vodi odgovornu fiskalnu politiku i hrvatske obveznice imaju dobar status, cijenu i stabilne su', ustvrdio je.

'S fondovima imamo konzervativniju politiku nego što bi se to očekivalo jer očekujemo da oni budu stabilni. Kako imovina raste, sada je već na 115 milijardi kuna, tako će postojati prostor i za dodatno relaksiranje te konzervativnosti. Tako da u nekim budućim izmjenama zakona možemo očekivati lagano relaksiranje ograničenja koje mirovinski fondovi imaju', istaknuo je.

'Što se tiče jačanja drugog stupa, jako mi je drago da u strategiji Vlade i dokumentu s kojim je izašla pred Sabor, mirovinski se fondovi apostrofiraju kao vrlo važan dio mirovinske reforme i ne namjerava se pričati o njihovom ukidanju kao što je bio prije slučaj. Način na koji bi se to moglo napraviti je sigurno povećanje uplata u drugi stup i pitanje je na koji bi se to način moglo napraviti. Smanjenjem uplata u prvi stup ili dodatnim povećanjem doprinosa za drugi stup. Vlada je već puno napravila, relaksirala je sva porezna davanja koja idu u treći stup i u tom kontekstu možda i poslodavci mogu razmisliti da zaposlenicima omoguće da štede u 3. stupu i da im tako povećavaju mirovine koje će im jednog dana biti jako važne', naglasio je.

Rekao je i kako je važno da se malim i srednjim poduzetnicima pomogne za vrijeme pandemije jer su banke iscrpile svoje mogućnosti. 'Investicijski fondovi, a i mirovinski kroz osnivanje nekog fonda, mogli bi ulagati direktno u kapital tih društava. To bi bila financijska injekcija koja ne bi imala kamata, a poduzetnici bi se morali odreći dijela vlasništva', rekao je.

Naglašava da su jako veliki problem postale prevare: 'Ljude se u ovoj krizi, posebno korištenjem interneta, vabi da investiraju u nešto što je nesigurno. Svima preporučujem da prije nego investiraju u bilo što, provjere jesu li ta društva registrirana u HANFA-i, to mogu na našoj web stranici, ili u bilo kojoj članici EU-a'.