Europska komisija je, naime, u petak potvrdila da je još sredinom prošlog mjeseca poslala Hrvatskoj službeno pismo upozorenja zbog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima u eure, smatrajući da je zakon o konverziji sav trošak prebacio na banke i da retroaktivna primjena ugrožava načelo pravne sigurnosti.

Ističući kako ovakav stav EK nije iznenađujući, jer je i u prilikom samog donošenja zakona kojim je konverzija omogućena bilo 'određenih upozorenja i komentara od strane Bruxellesa', Marić je istaknuo da je 'bitno za reći da je konverzija napravljena sukladno zakonu'.

'Konverzija je u gotovo cijelom iznosu i obujmu, kod nešto preko 94 posto korisnika kredita u 'švicarcima', provedena, krediti su konvertirani u eurske ili kunske i tu nema povratka. Zakon je, dakle, gotovo u potpunosti konzumiran', kazao je Marić odgovarajući na pitanja novinara nakon potpisivanja ugovora između Europske investicijske banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak

Rješenje ovog slučaja, kazao je, tražit će se u dijalogu kako s EK tako i s hrvatskim bankama koje su na tržištu nudile kredite u 'švicarcima', a temelj tog dijaloga bit će poštivanje hrvatskih zakona te obrana nacionalnih interesa.

'Možete biti sigurni da ćemo učiniti sve što je u okviru naših mogućnosti i ovlasti da bi se zaštitio kako državni proračun tako i svi mi porezni obveznici, odnosno da se taj ukupni efekt ne bi prelio u nekakvom značajnijem obliku na sve nas. Dakle, zaštita državnog proračuna i poreznih obveznika je primarna', naglasio je Marić.

Dodajući kako razumije velik interes ne samo gotovo 60 tisuća građana koji su imali kredite u 'švicarcima već i opće javnosti za rješenje ovog slučaja, rekao je da ne može još uvijek govoriti o tome u kojem bi smjeru mogao ići kompromis, jer se radi o 'vrlo kompleksnoj problematici i tematici'

'I mi isto imamo nekakve svoje adute i i želimo ih testirati, ali ideja je da se ne ugroze sredstva poreznih obveznika', rekao je ministar financija, pojasnivši i da činjenica da je vlada trenutno tehnička 'ograničava određene stvari, ali nas ne priječi da radimo i aktivno tražimo moguća rješenja'.

Dodao je i da pismo EK shvaća ozbiljno, da ovaj problem stvara za Hrvatsku svojevrsni reputacijski rizik, 'ali mi smo suverena zemlja i moramo prije svega brinuti o svojim interesima'.

Konverzija ulazi i u procjenu kreditnog rejtinga

Pitanje konverzije kredita u 'švicarcima' bilo je i temom razgovora s predstavnicima agencija za kreditni rejting.

To pitanje, ocijenio je Marić, 'može značiti potencijalnu opasnost za hrvatski državni proračun u smislu štete koju porezni obveznici mogu podnijeti, ali i njima smo obrazložili problematiku, koji su to otprilike mogući koraci koji slijede, bez preciziranja detalja, odnosno da ćemo poduzeti sve što je u našoj moći da se upravo ne dogodi nekakav loši scenarij'.

Na novinarski upit očekuje li da će hrvatski kreditni rejting biti revidiran, Marić je rekao da nam ekonomski fundamenti idu u korist, ali da agencije naglasak daju i na političku situaciju.

'Očekujemo odluku koja će biti temeljena i na razgovorima koje smo vodili prije nekih tri tjedna kada je bilo njihovo izaslanstvo u Zagrebu. Ekonomski fundamenti, dakle gospodarski oporavak, prije svega stanje u javnim financijama gdje smo pokazali i domaćoj i međunarodnoj javnosti da itekako odgovorno upravljamo javnim dugom te recentni primjeri naših aktivnosti na međunarodnim i domaćim tržištima, govore nam u prilog. Dakle, možemo reći kako ima jako puno argumenta i razloga u obranu kreditnog rejtinga. U isto vrijeme, kreditne rejting agencije stavljaju određeni naglasak i na političku stabilnost tako da sigurno i u tom dijelu očekujemo da će nešto reći. No, pričekajmo petak za konačnu odluku', odgovorio je.

Regres tijekom srpnja

Novinare je zanimalo i da li će se uspjeti prikupiti sredstva za isplatu regresa javnim i državnim službenicima, za što u ovogodišnjem proračunu sredstva nisu predviđena, a Marić je odgovorio da će regres sigurno biti isplaćen tijekom srpnja sredstvima koja će se prikupiti preraspodjelama u proračunu.

'Sredstva nisu predviđena u originalnom proračuni, ali upravo radimo na tome da se u okviru postojećeg proračuna pojedine stavke pojedinih ministarstava preraspodjele kako bi se osigurala isplata regresa. Nisam se obvezao, ali svakako u tijeku srpnja očekujemo da ćemo uspjeti isplatiti regres. Preraspodjelom sredstava je to moguće napraviti, ali kod pojedinih ministarstava, prije svega ministarstava znanosti i zdravlja, obzirom na broj korisnika regresa, odnosno broj zaposlenika u javnim službama, će biti nešto izazovnija situacija, ali ćemo uspjeti', rekao je ministar.

Na upit želi li ostati ministrom i u sljedećoj vladi, ukoliko HDZ dobije izbore, odgovorio je da je 'i dalje ministar financija u tehničkoj vladi' i da mu je to prva i osnovna preokupacija, a da ostali politički dio ne komentira.