Nagrade su dodijeljene na svečanosti "Lider invest - izbor najboljih velikih, srednjih i malih proizvodnih investicija u Hrvatskoj", u organizaciji poslovnog tjednika Lider.

Unatoč pandemiji, tvrtka LNG Hrvatska dovršila je u roku investiciju vrijednu 234 milijuna eura - izgradnju terminala i konverziju FSRU broda, koji su početkom godine krenuli s radom. LNG Hrvatska.

U drugoj fazi investicijskog ciklusa Press Glass je uložio 34 milijuna kuna u kupnju tri nove proizvodne linije, strojeva i opreme, nadogradnju peći za kaljenje i izgradnju solarne elektrane kapaciteta 1MW.

Nagradu za srednju investiciju dobila je i tvrtka Rasco. Rasco je u investicijskom ciklusu vrijednom gotovo stotinu milijuna kuna izgradilo upravnu zgradu, nadogradilo postojeće proizvodne hale, opremio skladišta te uložio u sunčanu elektranu i u rješenje za upravljanje ljudskim potencijalima.

Nagrada 100 posto  Lider invest – mala investicija dodijeljena je tvrtki Oprema koja je lani završila dva projekta. U suradnji s Tehničkim veleučilištem Zagreb proveli su sedam milijuna kuna vrijedan projekt istraživanja i razvoja novog, ekološkog pametnog proizvoda, a za 2,3 milijuna kuna uloženih u sunčanu elektranu kojom smanjuju ugljični otisak i isporuku energije za 44 posto.

Nagradu  Special Lider invest 2021., posebnu nagradu za poticanje regionalnog razvoja, osvojila je Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije. 

Nagradu za održivi razvoj dobio je Solvis, a nagradu Slavko Krajcar za tehnološke inovacije i izvoz tvrtka Eonex.  

"Employee Lider invest 2021.", priznanje za investiciju koja je najviše pridonijela zapošljavanju, osvojila je tvrtka Bauwerk Group Hrvatska, a nagradu  "ECO Lider invest 2021.", priznanje za investiciju koja je najviše pridonijela održivom razvoju i kvaliteti života građana te zaštiti prostora i okoliša, dobila je također tvrtka Oprema.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je tijekom svečane dodjele nagrada kako se radi o korisnoj temi gdje se nagrađuju proizvodne investicije u protekloj godini, bez obzira na segment gospodarstva i veličinu poduzeća. 

"Bez obzira kakav mi model rasta razvijali, o njemu razmišljali, govorili i djelovali, ničega nema bez kvalitetnih i snažnih investicija, poglavito i primarno privatnog sektora, a onda i  sa javnim investicijama, javnog sektora, što je glavni pokretač rasta u godinama koje slijede. Što se tiče Vlade, mi s jedne strane imamo ulogu raditi sve ono što je u našoj mogućnosti da se administrativno, porezno i slično rasterećuje gospodarstvo te poboljšava gospodarska, investicijska i poduzetnička klima, a imamo i novi moment koji je potentan za Hrvatsku a to je Nacionalni program oporavka i otpornosti", rekao je Marić. 

Kazao je da Vlada zadnjih mjeseci prati inflatorna kretanja te posljedice za privrednike koje donose poremećaji u lancima opskrbe. Po njemu, mnogi poduzetnici, gospodarstvenici, uz rast cijena njihovih sirovina još više ističu nedostatak sirovina, što znači da je došlo do značajnijih poremećaja u opskrbnim lancima. Isto tako, kazao je Marić, demografija postaje glavni prioritet kako u Hrvatskoj tako i u EU.   

Vezano uz donošenje Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, rekao je da će taj program donijeti 1,5 postotni bod rasta BDP-a godišnje u prve dvije godine, a kasnije još i više. 

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica kazala je da je u hrvatskom gospodarstvu mnogo skrivenih junaka, te da ih ovakve nagrade mogu potaknuti da se i za njih čuje.

I ona je ukazala na veliku potrebu demografske tranzicije cijele EU. Podaci pokazuju, istaknula je, da je 80 posto europskog područja geografski pokriveno ruralnim područjima, ali u njima živi samo trećina stanovništva.

"To je sličan slučaj i u Hrvatskoj, a što znači ogromni potencijal koji moramo nekako iskoristiti", rekla je Šuica, dodavši kako je trenutno 20 posto stanovništva EU starije od 65 godina, a da će se po tom pitanju stvari dodatno pogoršavati.   

Profesor Mladen Vedriš sa Visokog učilišta Effectus naglasio je da u EU-u živi osam posto svjetskog stanovništva, ali i da troši oko 49 posto ukupnih socijalnih fondova na svijetu.

• "Kancelarka Merkel je u jednoj prilici rekla da ako Europa želi zadržati taj standard mora stvarati, proizvoditi, izvoziti proizvode visoke dodatne vrijednosti koji će to omogućiti", rekao je Vedriš.