Deset najvećih farmaceutskih tvrtki prošle je godine ostvarilo 1,49 milijardi eura prihoda, što je 21,8 posto više nego godinu ranije. Unatoč rastućim troškovima i reguliranim cijenama lijekova na recept, neto dobit vodećih proizvođača porasla je za 40,8 posto, dosegnuvši 207 milijuna eura.

Zahvaljujući visokoj konkurentnosti, farmaceutska industrija većinu proizvodnje plasira na inozemna tržišta. Lani je izvoz lijekova i farmaceutskih pripravaka porastao gotovo 14 posto, na 1,29 milijardi eura.

Pliva s najvećim rastom prihoda

Tri vodeća proizvođača lijekova najviše doprinose izvoznim rezultatima sektora. Prednjači Pliva, ostvarujući gotovo dvije trećine prihoda deset najvećih farmaceutskih tvrtki. Na hrvatskom tržištu prisutna je s oko 400 lijekova, a svaki peti generički recept odnosi se na njezin proizvod.

Pliva posluje u sastavu izraelske Teve te je prošle godine ostvarila 958,3 milijuna eura prihoda, što je rast od 31,3 posto – najviši među kompanijama s liste. Dobit joj je skočila za 64,7 posto, na 131 milijun eura.

Glavni konkurenti na domaćem tržištu su joj JGL i Belupo, globalne kompanije s prihodima većima od 100 milijuna eura.

Snažan rast JGL-a i Belupa

JGL je lani ostvario rast prihoda od 21,2 posto, na 162 milijuna eura. Ukupni poslovni prihodi JGL Grupe – koju čini matična kompanija i desetak ovisnih društava – dosegnuli su 249,7 milijuna eura, što predstavlja rast od 18 posto.

Najveći porast prodaje zabilježen je u terapijskom području dermatologije - 53 posto (20 milijuna eura). Brend Aknekutan prvi je put ostvario najveće prodajne rezultate u portfelju i postao vodeći proizvod kompanije. Iz segmenta gripe i prehlade ističu se Aqua Maris i Meralys, a značajan rast zabilježio je i oftalmološki brend Vizol S.

Čista dobit JGL-a porasla je za 40,7 posto, na 18,4 milijuna eura.

Belupo, koji posluje u sastavu Podravka Grupe, ostvario je rast prihoda od 12,2 posto, na 130,9 milijuna eura, te rast dobiti od 43,1 posto, na 29,1 milijun eura. Takvi rezultati rezultat su modernizacije proizvodnje, širenja portfelja i povećanja prodajne učinkovitosti. Tvrtka je naime proširila ponudu bezreceptnih proizvoda linijom dodataka prehrani BelVi.

Hospira i ostali: Različiti trendovi

Četvrtu poziciju drži Hospira, biotehnološka kompanija u vlasništvu Pfizera. Unatoč jakom portfelju, lani joj je prihod pao za 13,2 posto (na 90,7 milijuna eura), a dobit za 20,4 posto (na 19,2 milijuna eura).

Genera, proizvođač veterinarsko-medicinskih proizvoda u vlasništvu britanske grupacije Dechra Pharmaceuticals, ostvarila je prihod od 46,1 milijun eura (+11,3 posto), ali joj je dobit pala za 64,7 posto, na 1,3 milijuna eura.

Pharmas, u vlasništvu Luke Rajića, istaknuo se rastom dobiti. Prihodi su mu porasli za 6,3 posto (na 38 milijuna eura), a dobit za 49,3 posto (na 3,6 milijuna eura).

Među manjim proizvođačima Yasenka prednjači rastom prihoda, a Fidifarm bilježi najveći rast dobiti.

Najefikasniji: Hospira i Belupo

Premda Pliva ima najvišu apsolutnu dobit, relativni pokazatelji profitabilnosti najpovoljniji su kod Hospire i Belupa. Hospira ima najvišu EBITDA maržu (31,8 posto), a Belupo najvišu neto profitnu stopu (22 posto).

Pliva i JGL ostvarili su pak EBITDA marže od 20, odnosno 19,1 posto. Među srednje velikim kompanijama visoke marže bilježe Krka Farma (17 posto) i Fidifarm (18,5 posto).

S druge strane, Pharmas ima najnižu operativnu maržu (6,3 posto), a ona je ispodprosječna kod Yasenke (8,4 posto) te Fagrona (10 posto).

Plaće znatno iznad prosjeka

Prosječna neto plaća u farmaceutskoj industriji lani je iznosila 1779 eura dok je kod vodećih deset proizvođača dosegla 1991 euro.

Najvišu prosječnu plaću ima Hospira – 2629 eura. Slijede Pharmas (2303 eura), Krka Farma (2124), JGL (2064) i Pliva (1997).

Najniže prosječne plaće imaju zaposlenici u Yasenki (1419 eura), a nešto ispod sektorskog prosjeka su Genera (1746) i Fagron (1807 eura).