U takvim okolnostima vodeći farmaceutski proizvođači ostvarili su solidan rast prihoda, ali im je profitabilnost osjetno smanjena.

U godini u kojoj je stopa inflacije usporila na 8,4 posto prihodi top 10 farmaceuta porasli su za 9,6 posto, na 1,22 milijarde eura. U isto vrijeme dobit je smanjena za četvrtinu te je iznosila 207 milijuna eura.

Zahvaljujući visokoj konkurentnosti proizvođači lijekova i farmaceutskih pripravaka plasiraju glavninu proizvodnje na inozemna tržišta, a plaće zaposlenih osjetno su više od prosjeka u proizvođačkoj industriji. Sektorom dominiraju četiri velika proizvođača.

Pliva nedostižna

Lidersku poziciju čvrsto drži Pliva s udjelom od gotovo 60 posto prihoda među 10 najvećih tvrtki. Kompanija koja posluje u sastavu izraelske Teve ostvarila je 730 milijuna eura prihoda uz rast od 11 posto. No pod utjecajem snažnog rasta poslovnih i financijskih rashoda, Plivina dobit pala je za 28 posto, na 79,6 milijuna eura.

Većinu proizvodnje Pliva plasira na inozemna tržišta i jedan je od vodećih hrvatskih izvoznika. Inače, lani je ukupan hrvatski izvoz farmaceutskih proizvoda i pripravaka iznosio 1,13 milijardi eura, što je 7,5 posto više nego 2022. godine. Istovremeno je uvoz porastao za 2,8 posto, na 1,83 milijarde eura.

JGL u velikom zaletu

Glavni Plivini konkurenti su JGL, Hospira i Belupo, tri kompanije čiji prihodi premašuju 100 milijuna eura. Po rastu prihoda od 16,2 posto (na 133,7 milijuna eura) među vodećom četvorkom prednjači Jadran - galenski laboratorij (JGL). Pri tome treba naglasiti da su zbirni prihodi JGL grupe, koju pored matične kompanije čini još desetak ovisnih društava, lani dosegnuli 214,2 milijuna eura uz rast od 18 posto.

JGL bilježi blagi pad čiste dobiti, ali operativna dobit porasla je tri posto, na 26,7 milijuna eura.

Na treće mjesto probio se Belupo zahvaljujući rastu ukupnih prihoda za 12,4 posto. Kompanija koja posluje u sastavu Podravka grupe jedina među velikom četvorkom bilježi rast dobiti i to po visokoj stopi od 38,4 posto.

Na četvrtoj poziciji je Hospira, kompanija koja se bavi razvojem i proizvodnjom biotehnoloških lijekova. U vlasništvu je farmaceutskog diva Pfizera, a prošle godine pretrpjela je pad prihoda za 3,7 posto, na 104,5 milijuna eura.

Genera utrostručila dobit

Proizvođač veterinarsko-medicinskih proizvoda Genera predvodi grupu srednje velikih farmaceutskih kompanija. U vlasništvu je britanske kompanije Dechra Pharmaceuticals te je prošle godine odlično poslovala. Prihodi su joj porasli gotovo 20 posto (na 41,4 milijuna eura), a dobit je skočila 234 posto, dosegnuvši 3,8 milijuna eura.

Među srednjim farmaceutima brzim rastom ističe se i Pharmas proizvodeći širok asortiman farmaceutskih proizvoda u tvornicama u Popovači i Zrenjaninu. Prošle godine su ovoj tvrtki u vlasništvu Luke Rajića prihodi porasli za 16,7 posto (na 35,8 milijuna eura), a dobit je skočila za 47 posto (na 2,4 milijuna eura).

Među manjim farmaceutskim kompanijama najveći rast prihoda bilježi Yasenka, a po rastu dobiti prednjači Fidifarm.

Najprofitabilniji Hospira i Belupo

Biotehnološka kompanija Hospira odlikuje se visokom profitabilnošću, unatoč osjetnom padu dobiti. S čistom dobiti od 24,1 milijun eura i neto profitnom maržom od 23 posto najprofitabilnija je kompanija među 10 najvećih. Osjetno iznad prosjeka je i Belupo s profitnom stopom od 17,4 posto.

Pliva i dalje ostvaruje uvjerljivo najvišu dobit, ali bilježi osjetan pad profitabilnosti. S druge strane, najnižu profitnu stopu (3,9 posto) ima Krka-Farma.

Velike razlike u plaćama

Prosječna plaća u farmaceutskoj industriji lani je iznosila 1611 eura. Kod vodećih deset proizvođača prosjek iznosi oko 1700 eura, s time da postoje velike razlike.

Na vrhu je Hospira s prosječnom plaćom od 2040 eura, a najslabije su plaćeni zaposleni u Yasenki, u kojoj prosjek iznosi mršava 1284 eura.

Natprosječnim primanjima mogu se pohvaliti u Pharmasu (1944 eura), Plivi (1839 eura), Belupu (1809 eura) te JGL-u (1771 euro).

Osim u Yasenki, plaće su osjetno ispod prosjeka u Generi (1443 eura) i Fidifarmu (1456 eura).